Dražen Zečić od 1990. godine i objavljivanja prvog albuma, pobjede na Splitskom festivalu s hitom "Ako odem prijatelji" u izvedbi Zlatka Pejakovića, pa pobjede na Melodijama Jadrana s pjesmom "Govore mi mnogi ljudi", objavljivanja pjesme "Ima li nade za nas" 1998. godine te osvajanja Porina za album "Nitko nema dva života", nakon tisuća koncerata po svim kontinentima – do danas je prošao sve. Čak i oni koji ne prate pozorno njegovu karijeru uz spomenute hitove čuli su i pjesme kao što su "Boem u duši", "Tako je dobro sresti te", "Stani srce", "Ne daj da te slome", "Crni kralj i bijela dama", "Kad mi netko tebe spomene", "Nisam ja" i mnoge druge. Oduševljenje publike i atmosferu koju Dražen s bendom Banana stvara na koncertima teško je riječima opisati. Trebalo bi je bar jedanput doživjeti kako bi se moglo razumjeti koliko ljudima znače njegove pjesme. Dugo se znamo, bio sam čak na sedamnaest njegovih koncerata, znam da ima brojnu publiku i mnoštvo hitova, a snimao sam i dokumentarac o njemu, no shvatio sam da se ipak malo promijenio sastavši se s njim u Splitu. Naime, otkako je za subotu, 26. listopada, zakazao koncert u zagrebačkoj Areni, skladatelja, pjevača i tekstopisca, pa odnedavno i djeda, ni nakon višesatnog razgovora, fine večere i čaše još boljeg crnog vina, nisam uspio uvjeriti da će dvorana biti rasprodana.
'U svijetu u kojem se svi trude ostaviti dojam da su napravili nešto, ja govorim o vlastitoj nesavršenosti'
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić