Saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije jučer je započeo razgovore sa šestero kandidata za glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije (HRT), među kojima su Zlatan Avar, Gordana Grandov, Dražen Miočić, Fran Juraj Prižmić, Mario Raguž i Tomislav Štengl. Prije nego što su kandidati koji su se prijavili na javni natječaj svoje programe predstavili Odboru, zamolili smo ih da s našim čitateljima podijele tri ključne točke svog programa. Odgovor na naš upit dobili smo od Zlatana Avara, Gordane Grandov, Marija Raguža i Tomislava Štengla, dok su Dražen Miočić i Fran Juraj Prižmić odlučili svoje programe najprije izložiti pred Odborom za informiranje, informatizaciju i medije.
Zlatan Avar na HRT-u radi od 2001. godine, a u Odjelu informatike bio je voditelj razvoja IT-a. Od 2017. do 2021. obnašao je dužnost dogradonačelnika Varaždina, nakon čega se vratio na HRT. "Tri najvažnije točke mog programa jesu vraćanje povjerenja javnosti, učinkovito upravljanje HRT-om te ulaganje u ljude i budućnost javnoga medijskog servisa. Prvo, HRT mora ponovno snažno potvrditi svoju javnu funkciju – vjerodostojno, profesionalno i pluralno informiranje, kvalitetan obrazovni i kulturni program te uredničku neovisnost. Gledanost i doseg jesu važni, ali moraju biti posljedica kvalitete i javne vrijednosti, a ne zamjena za njih. Drugo, HRT mora postati organizacija kojom se upravlja na temelju podataka, procesa i odgovornosti. To znači poznavati puni trošak svojih programskih proizvoda, smanjiti nepotrebne troškove i neučinkovitosti te financijske odluke povezati s javnom vrijednošću. Racionalizacija ne znači rezanje programa, nego učinkovitu proizvodnju programa visoke kvalitete i javne vrijednosti za svaki uloženi euro hrvatskih građana. Treće, HRT mora biti spreman za budućnost. To podrazumijeva ulaganje u zaposlenike, razvoj novih kompetencija, digitalnu transformaciju, HRTi, odgovornu primjenu umjetne inteligencije i kibernetičku sigurnost. Cilj je suvremeniji, dostupniji i kvalitetniji HRT koji razumije svoje korisnike, HRT koji će biti izvor provjerenih i točnih informacija. Ukratko, želim HRT koji je profesionalan u programu, odgovoran u upravljanju i siguran u svoju budućnost", tri su ključne točke Avarova programa.
Financijska održivost
Gordana Grandov prije pet godina vratila se na HRT, gdje je danas ravnateljica Poslovanja HRT-a. U karijeri je stekla iskustvo u financijskoj i medijskoj industriji. "Javna vrijednost mora doći do publike. Javna vrijednost i gledanost za mene nisu suprotstavljeni ciljevi. Ispunjenje misije HRT-a ne može se mjeriti samo minutama proizvedenog programa već i njegovim stvarnim dosegom, povjerenjem i angažmanom građana. Prioriteti su jak i vjerodostojan informativni program, razvoj vlastitih domaćih formata, mlađa publika i snažan HRTi, uz načelo 'jedan sadržaj – više platformi'. Sadržaj javne vrijednosti svoju svrhu ostvaruje tek kada dođe do publike. HRT mora imati održiv i predvidiv model financiranja. Predlažem model pristojbe vezan za registar kućanstava, što bi konsolidiralo bazu obveznika i osiguralo stabilnije financiranje bez dodatnog opterećenja za građane. Usto, financijska održivost mora se graditi troškovnom disciplinom, razvojem vlastitih prihoda i odgovornim planiranjem, kako HRT ne bi ovisio o dotacijama i obnavljanju ciklusa kreditnog zaduženja. HRT-u treba upravljanje u kojem se zna tko je za što odgovoran. Svaki strateški projekt mora imati cilj, rok, nositelja i mjerljiv rezultat. Svaki euro mora imati svrhu, svaka odluka obrazloženje, a svaka investicija mjerljiv učinak. Organizaciju želim graditi oko ljudi i njihovih kompetencija, s motiviranijim i bolje plaćenim timom te jasnom odgovornošću za rezultate", istaknula je Grandov.
Mario Raguž dugogodišnji je HRT-ov urednik. Uređivao je Religijski program i emisiju "Pozitivno", a potpisivao je i scenarije za seriju "Naši i vaši". Kao predstavnik radnika svojedobno je bio i član Nadzornog odbora HRT-a. "Moj je plan napraviti analizu i potom optimizirati troškove poslovanja te ukinuti neke nepotrebne interne procedure, kako bi se što više sredstava usmjerilo u ono što je temelj HRT-a, odnosno kvalitetan program. Poseban naglasak stavljam na povećanje vlastite proizvodnje i udjela domaćeg sadržaja jer HRT mora prije svega biti snažan proizvođač hrvatskog programa. Cilj je HRT učiniti učinkovitijim, modernijim i programski snažnijim javnim servisom koji odgovorno upravlja javnim novcem i svojim sadržajem jasno odražava hrvatsko društvo, kulturu i identitet. Kao najvažnije naglašavam kako su ljudi najveća snaga HRT-a. To su vrijedni i predani zaposlenici zbog kojih je HRT, u ukupnosti svojih kanala, najgledaniji i najvažniji medij u Republici Hrvatskoj", poručuje u svom programu Raguž.
Digitalna transformacija
Tomislav Štengl dolazi iz Zabavnog programa, a posljednjih je godina bio na čelu Dore, projekta izbora hrvatskog predstavnika za pjesmu Eurovizije. "Digitalna i tehnološka transformacija HRT-a: cilj je transformirati HRT od tradicionalno organiziranog radijskog i televizijskog sustava u integrirani multimedijski javni servis. To podrazumijeva razvoj HRTi-a kao središnje digitalne platforme, povezivanje televizije, radija i digitalnih kanala, modernizaciju produkcijske infrastrukture, korištenje podataka i odgovornu primjenu umjetne inteligencije. Digitalizacija pritom nije samo tehnološki projekt nego i promjena načina proizvodnje, distribucije i korištenja sadržaja. Profesionalan, kvalitetan i publici relevantan program: drugi je ključni cilj obnova programske relevantnosti i povjerenja građana. HRT treba biti vodeći izvor vjerodostojnih informacija te snažan proizvođač domaćeg sadržaja, kulture, obrazovanja, sporta i sadržaja za djecu i mlade. Poseban naglasak stavlja se na profesionalno novinarstvo, javnu vrijednost, kvalitetu, pluralizam i razvoj sadržaja prilagođenog novim generacijama i digitalnim platformama. Cilj nije samo povećati doseg nego i ponovno izgraditi dugoročan odnos publike s javnim servisom. Učinkovit, odgovoran i održiv HRT: treći cilj je organizacijska i financijska transformacija, odnosno stvaranje jednostavnijeg, učinkovitijeg i odgovornijeg sustava upravljanja. To uključuje jasnu podjelu odgovornosti, strateško upravljanje ljudskim potencijalima, razvoj kompetencija zaposlenika, kontrolu troškova, višegodišnje financijsko planiranje, kvalitetnije upravljanje investicijama i javnom nabavom", iz cijelog programa Tomislav Štengl je izdvojio ova tri krovna strateška cilja koji ujedinjuju sve ostale prioritete.
Dražen Miočić je u predstavljanju svog programa i motiva za kandidaturu za glavnog ravnatelja HRT-a naglasio svoje tridesetdvogodišnje iskustvo unutar kuće te važnost otvaranja većem broju vanjskih i neovisnih produkcija zbog šarolikosti programa. Ističe potrebu za raznovrsnijim sadržajem namijenjenim široj javnosti, djeci i manjinama, uz očuvanje i jačanje temeljne javne uloge medija u informiranju, obrazovanju i zabavi. Naglasak stavlja na nužnost tehnološke prilagodbe modernim medijskim platformama radi privlačenja mlađe publike koja više ne prati tradicionalni linearni televizijski program. Uz opravdanje iznosa RTV pristojbe kvalitetnim sadržajem i praćenjem sportskih događaja od nacionalnog značenja, Mioč naglašava važnost financijske stabilnosti te ključnu ulogu Informativnog programa po kojem javnost dominantno percipira rad cjelokupne kuće.
Neovisni producent Fran Juraj Prižmić predstavio je pred saborskim Odborom za informiranje, informatizaciju i medije svoju kandidaturu i program rada za glavnog ravnatelja HRT-a. U uvodnom dijelu istaknuo je svoje obrazovanje na Akademiji dramske umjetnosti, dugogodišnje iskustvo u produkciji i vođenju strukovnih udruga te suradnju s uglednim profesionalcima poput Branka Lustiga i Lordana Zafranovića. Njegov program temelji se na organizacijskom restrukturiranju, vraćanju temeljnim postulatima javnog servisa, sustavnoj brizi o arhivskoj građi te financijski odgovornom poslovanju. Prižmić je naglasio važnost poštovanja Europskog akta o slobodi medija, programske izvrsnosti i transparentnosti, posebno se osvrnuvši na problem odljeva gledatelja iz udarnog termina te potrebu za većom proizvodnjom domaćih dramskih i dokumentarnih sadržaja koji promoviraju hrvatsku povijest, jezik, kulturu, znanost i sport. Kao ključni potencijal za rast izdvojio je platformu HRTi i multimediju radi privlačenja mlađe publike, zaključivši kako HRT ima potrebnu infrastrukturu i resurse, ali zahtijeva bolje unutarnje ustrojstvo i upravljanje kako bi ponovno postao vodeći javni servis.
Nakon razgovora koje su obavili sa šest kandidata za ravnatelja HRT-a Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskom saboru predložit će jednog kandidata. Konačnu riječ dat će zastupnici na plenarnoj sjednici, gdje je za imenovanje potrebna većina glasova svih zastupnika. Cijeli proces stoga ostaje pod snažnim političkim utjecajem, a ishod će uvelike ovisiti o dogovoru unutar vladajuće većine, ali i o tomu koji će kandidat uspjeti uvjeriti ključne političke aktere da je upravo on najbolje rješenje za krizom pogođeni javni servis.