Žene u haremu bile razgolićene, ali samo za - Sulejmana

Roman “Rokselana”, koji je upravo izašao u izdanju Fokusa (urednik Branko Matiješević, prijevod Ana Kozlek Ćosić, 129 kuna) prvi je dio trilogije povijesnih romana u kojima se Johannes Tralow, poznati istočnonjemački autor, bavi Osmanskim Carstvom. Roman objavljen sedamdesetih godina 20. stoljeća sada je dostupan hrvatskim čitateljima, koji s velikim interesom prate ljubavne zavrzlame na Sulejmanovu dvoru. Ovo je ujedno i prilika da usporede svijet sapunica s romanom utemeljenim na povijesnim činjenicama i godinama istraživanja.

Nemogući dijalozi u sapunici

Rokselana je, naravno, Hurem - sitna i nježna tatarska djevojčica koju su njezini vršnjaci zbog plameno crvene kose nazivali ružnom. Ona dospijeva u harem moćnog sultana i postaje ljubav njegova života, omiljena supruga, ali i žena iz sjene koja je zajedno sa Sulejmanom Veličanstvenim vladala carstvom.

To su povijesne činjenice, ali iz njih su Turci, snimajući ovu seriju, napravili sapunicu, izazvali mnogo nezadovoljstva u svojoj zemlji (Sulejman se ondje i danas cijeni kao veliki državnik i moćni vojskovođa i osvajač), dok autore i producente serije predsjednik turske vlade Erdogan svako toliko proziva što zbog golotinje (upravo je zbog njega Hurem u seriji počela pokrivati kosu), što zbog načina na koji govore o slavnoj prošlosti Turske. No, tu je i “njihov čovjek” u krivu, što jasno dokazuju stranice i stranice “Rokselane”.

Žene su u haremu veliki dio svog vremena provodile vrlo razgolićene, pa i gole, ali ondje ih doista nije moglo vidjeti muško oko. Naime, pristup u harem imao je samo njihov vlasnik - u ovom slučaju Sulejman, a oko njih su bili isključivo kastrirani muškarci. Naravno, nemoguće je snimiti sapunicu bez intriga i spletki. One, baš kao i ozbiljna borba za opstanak, ali i vlast, jesu postojale u Sulejmanovu haremu, ali mogućnost da Hurem i Ibrahim govore licem u lice bila je jednostavno nezamisliva. Štoviše, roman otkriva da je Ibrahim prvi put vidio Hurem nakon svog vjenčanja sa Sulejmanovom sestrom, kada je ova svoju prijateljicu pozvala na provod na svoj privatni bazen.

Ibrahim i gola Hurem

Tada je, špijunirajući okupljene žene, Ibrahim vidio i Hurem, i to golu. Upravo je to bio okidač zbog kojega ga je, unatoč dugogodišnjem prijateljstvu, Sulejman skratio za glavu. Bila je to najveća uvreda - ne ženi, ne prijatelju, nego vladaru, prijestup preko kojeg se ne prelazi.

Ti i takvi detalji romana svakako će privući brojne ljubitelje serije. On jest vrlo zanimljivo štivo, koje donosi i precizno opisan duh osmanlijske epohe. Sjajni su opisi glavnog bazara, ljudi koji se njima kreću, odjeće, običaja, odnosa među staležima... Priču je, naravno, lako slijediti i zbog viđenog na malim ekranima, a sve one koji žele doznati više sigurno će zainteresirati i povijesni likovi koji se pojavljuju u knjizi, a nema ih u televizijskoj priči. Jedan od njih je i Mehmed-paša Sokolović (jedan od velikih osmanlijskih vojskovođa srpskog podrijetla, upravo onaj koji je vojsci tajio Sulejmanovu smrt), a koji je svoj uspon na Sulejmanovu dvoru započeo kao špijun lijepe sultanije Hurem, tj. Rokselane.