Gdje vidjeti Sedam svjetskih čuda (Staroga svijeta)

1. Piramide u Gizehu (Egipat)
Grobnice faraona Keopsa, Kefrena i Mikerina nastale prije gotovo četiri i pol tisuće godina jedino su svjetsko čudo, koje je uspjelo preživjeti do danas. Davno su opljačkane i ostale su bez vanjske oplate, ali i dalje stoje na svojoj originalnoj lokaciji. Kako nekada, tako i danas ostavljaju duboki dojam i osjećaj divljenja kod posjetitelja. Do prije nekoliko godina bile su jedan od najposjećenijih spomenika na svijetu, dok se danas, nakon Arapskog proljeća, oko njih šeće zamjetno manji broj turista.
2. Semiramidini viseći vrtovi (Irak)
Lokacija ovog svjetskoga čuda do danas nije utvrđena, a ne može sa sa sigurnošću tvrditi niti da je stvarno postoalo. Ako je, pripadalo je babilonskoj ili asirskoj civilizaciji i nalazilo se na teritoriju današnjeg Iraka.
3. Artemizij, Artemidin hram u Efezu (Turska)
Hram grčke božice Artemide građen je i razaran u nekoliko navrata. Svoj konačan, veleban oblik dobio je u četvrtom stoljeću prije Krista. Bio je dugačak 137m, a širok 69m, dok je njegovih 127 stupova sezalo u visinu od 18 metara. Antipater je za njega napisao "... ali kada sam ugledao dom Artemidin, koji seže do oblaka, ostala čuda izgubila su sjaj..."     
Hram su razorili Goti, a njegove ostatke možete vidjeti na više lokacija. U Maloj Aziji u blizini antičkog grada Efeza nalazi se sam arheološki lokalitet i iako se na njemu nije sačuvalo puno toga, obilazeći perimetar hrama posjetitelj si može dočarati njegove dimenzije. Druga lokacija, koja dočarava veličinu hrama je jedinstvena ranokršćanska crkva Hagia Sophia u današnjmem Istambulu. Neki od njezinih stupova su stupovi Artemidinog hrama. U Britanskom muzeju u Londonu izložena je odlično očuvana baza jednog od stupova.
4. Statua Zeusa Olimpijskog (Grčka)
Sjedeća statua vrhovnog, grčkog božanstva, Zeusa, visoka 13 metara bila je djelo slavnoga Fidije. Izrađena od drveta i obložena bjelokošću i zlatom sjedila je skoro tisuću godina na bogato ukrašenom prijestolju od cedrovine, smještenom u glavnome hramu svetišta u Olimpiji. Skupocjeni kip je nestao i do danas se nije očuvala niti jedna njegova kopija. Poznat nam je iz antičkih opisa te prikaza na novcu. Možda kipa više nema, ali arheološki lokalitet, gdje još uvijek možete vidjeti impresivne ruševine Zeusova hrama, jedan je od najljepših, arheoloških lokaliteta Grčke.
5. Mauzolej u Halikarnasu (Turska)
Mauzol je bio satrap malenog, maloazijskog kraljevstva pod perzijskom vlašću u četvrtom stoljeću prije Krista. Vladao je zajedno sa svojom suprugom Artemizijom iz novosagrađene prijestolnice, Halikarnasa. Mauzol je umro dvije godine prije Artemizije i legenda kaže, da je kraljica pozvala najvještije grčke kipare i graditelje kako bi suprugu izgradila veličanstvenu grobnicu. Vjerojatnije je, da je Mauzol sam započeo gradnju. Kako god bilo, izgrađena grobnica bila je visoka dvadeset i pet metara i dekorirana je velikim brojem skulptura. Najraskošnija među niima bio je četveropereg s Mauzolom i Artemizijom na samom njezinom vrhu. I dan danas za velike i raskošne grobnice upotrebljavamo termin mauzolej.
Arheološki lokalitet u današnjoj Turskoj, u Maloj Aziji ne može dočarati svu veličinu i raskoš Mauzoleja, ali ostaci četveroprega s impresivnim skulpturama Mauzola i Artemizije te friz s prikazom borbe Grka i Amazonki i danas plijene pažnju posjetitelja Britanskog muzeja.   
6. Kolos sa Rodosa (Grčka)
Na ulazu u Braavos Georga R. R. Martina, rašurenih nogu, stoji kolosalna skulptura i kontrolira ulaz brodova u luku. To je samo zadnja reminiscencija na Kolosa s Rodosa, koji već tisućljećima rasplamsava maštu putnika, pisaca i slikara. Tridesetmetarski kip boga Sunca, Helija, stajao je na ulazu u glavnu luku otoka i grada Rodosa. Izrađen u kamenu, željezu i bronci blještao je na mediteranskom suncu i bio vidljiv miljama daleko. Neki ga opisuju s bakljom u ruci i raširenih nogu preko cijeloga ulaza u luku, ali gotovo je sigurno, da tako nije mogao izgledat. Na žalost do danas nije preživio niti jedan njegov prikaz, kao niti sam Kolos. Iako Kolos nećete vidjeti na Rodosu, lijepo je prošetati njegovom starom lukom, gdje se kip nekada nalazio.
7. Aleksandrijski svjetionik (Egipat)
Sagrađen je na otočiću Pharos ispred Aleksandrije u trećem stoljeću prije Krista, da bi ga uništili potresi između desetog i četrnaestog stoljeća naše ere. Sa svojih 130 metara visine, dugo vremena je bio najviša tvorevina izgrađena ljudskom rukom, a njegove vatre vidjele su se miljama daleko. Samo ime otočića Paros ušlo je u neke jezike kao riječ za svjetionik (phare, faro, far).
Do danas se od njega nije ništa očuvalo, ali je njegov kamen ugrađen u mnoge građevine, koje su mu slijedile. Kako je izgledao može se vidjeti na rimskim novčićima ili u minijaturama arapskih rukopisa.