FOTO Voditelj Dnevnika Nove TV usprotivio se izgledu novog Maksimira. Pogledajte što je objavio

Izgled budućeg Dinamova stadiona na Maksimiru izazvao je brojne reakcije javnosti, a među onima kojima se predstavljeno idejno rješenje nije svidjelo je i poznati televizijski voditelj Saša Kopljar. Voditelj Dnevnika Nove TV na svom je Instagramu podijelio fotografiju novog stadiona, a svoj je stav vrlo jasno pokazao jednostavnom naljepnicom s crvenim znakom "X" i natpisom "NO", odnosno "ne". Kopljar tako nije skrivao da mu se ne sviđa arhitektonsko rješenje koje bi trebalo zamijeniti postojeći Maksimir. Njegova objava brzo je privukla pozornost upravo zato što je riječ o jednom od najdugovječnijih lica hrvatske televizije, ali i poznatom ljubitelju nogometa. Pobjednički projekt novog Maksimira predstavljen je javnosti u četvrtak, a odabran je na međunarodnom arhitektonsko-urbanističkom natječaju na koji je pristiglo 88 radova iz više od 20 zemalja. Prvu nagradu osvojio je milanski arhitektonski studio VG13 Architects Studio Associato, odnosno arhitekti Tommaso Fantini i Alberto Rossi. Predviđeni kapacitet novog stadiona je oko 35.000 sjedećih mjesta.

Podsjetimo, stadion koji je predstavljen javnosti znatno se razlikuje od klasičnih modernih nogometnih arena. Posebnu pozornost privlače velike čelične konstrukcije, otvoreniji dijelovi na uglovima te zasebno oblikovana sjeverna tribina. Upravo je sjever jedna od ključnih posebnosti projekta, a autori i članovi ocjenjivačkog suda ističu da se njime pokušalo zadržati nešto od identiteta i povijesti starog Maksimira. Ipak, reakcije javnosti nisu bile jednoglasno pozitivne. Društvene mreže ubrzo nakon predstavljanja ispunili su komentari onih koji smatraju da stadion izgleda previše hladno, industrijski ili nedovoljno povezano s Dinamovim identitetom. Dio navijača posebno je zamjerio nedostatak izraženije plave boje, dok su se pojedini komentatori osvrnuli i na otvorene kutove stadiona i njegovu neobičnu konstrukciju. Nezadovoljstvo nije ostalo samo na komentarima anonimnih korisnika društvenih mreža. Bivši Dinamov nogometaš Mihael Mikić otvoreno je kritizirao odabrano rješenje. Za Sportske novosti rekao je da je razočaran te da, prema njegovu mišljenju, Dinamo zaslužuje bolje arhitektonsko rješenje. Stadion je usporedio i s "kutijom za alat" iz televizijske reklame, dok je posebno kritizirao činjenicu da se, kako smatra, nije iskoristila prilika za suvremenije i atraktivnije rješenje.

S druge strane, nisu svi reagirali negativno. Dio javnosti pozdravio je činjenicu da novi Maksimir ne izgleda poput još jedne tipske europske nogometne arene. Upravo je to bila jedna od ključnih ideja iza pobjedničkog rada, a predsjednik Dinama Zvonimir Boban u javnim je istupima branio odluku ocjenjivačkog suda. Boban, koji je i sam bio član ocjenjivačkog suda koji je birao pobjednički rad, priznao je da je svjestan negativnih reakcija. Ipak, smatra da su one dijelom posljedica toga što je javnost očekivala klasičniji, zatvoreniji i vizualno prepoznatljiviji moderni stadion. "Ljudi su očekivali nešto takvo jer se već dugo grade slični stadioni, neka vrsta generičke konfekcije na koju su ljudi navikli", rekao je Boban gostujući u Dnevniku Nove TV. Dodao je da se pri izboru željelo "duboko respektirati duh, povijest i nogomet koji se događa na ovom stadionu", kao i duh i identitet Zagreba, Dinama i njegovih navijača.

Boban se osvrnuo i na jednu od najčešćih kritika – dojam da novi Maksimir na objavljenim vizualizacijama izgleda hladno. Priznao je da takav dojam može postojati kada se stadion promatra prazan, s naglašenim betonskim elementima i velikom čeličnom konstrukcijom. "Neki kažu da je hladan, možemo reći da je i fora. Ovisi kako tko doživljava. Ja vjerujem, kad ga se onako vidi praznog gledališta, u čeličnim strukturama, u betonskim elementima, izrazito onako asfaltan, urban, čvrst, jak, monumentalan, siv stadion, jasno da može djelovati hladno. Ali kad se on ispuni ljudima, bit će jako toplo i paklena će se stvoriti atmosfera unutra", kazao je Boban.

Predsjednik Dinama pritom ne smatra da bi trebalo odustati od odabranog rješenja zbog reakcija javnosti. Naprotiv, poručio je da osobno duboko vjeruje u projekt te ga opisao kao suvremen i futuristički stadion koji bi Zagrebu trebao dati novu prepoznatljivu arhitektonsku figuru. "Rad je iznimno suvremen, ali i šokantno nov", rekao je Boban, dodajući da vjeruje kako će stadion biti puno bolji nego što ljudi trenutačno očekuju. Jedan od detalja koji bi se tijekom daljnje razrade mogao mijenjati jest i vizualna prisutnost Dinamove plave boje. Boban je potvrdio da se razmatraju različite mogućnosti, uključujući plave stolice i svjetlosne efekte, pa konačan izgled stadiona još nije u potpunosti zaključen. To je važno i zbog činjenice da ono što je javnosti predstavljeno nije konačna izvedena građevina, nego pobjedničko idejno rješenje. Nakon natječaja slijedi ugovaranje projektiranja, izrada idejnog, glavnog i izvedbenog projekta te ishođenje potrebnih dozvola. Prema trenutačnim planovima, uklanjanje postojećeg stadiona očekuje se 2027. godine, dok bi gradnja novog stadiona trebala početi 2029. Grad Zagreb pritom navodi da se nada kako bi novi Maksimir mogao biti otvoren do kraja 2030. godine.

Rasprava o njegovu izgledu zato će očito trajati još neko vrijeme. Dok Saša Kopljar i Mihael Mikić spadaju među javno poznate osobe koje su jasno pokazale nezadovoljstvo, dio navijača i građana također je negativno reagirao na društvenim mrežama. Jedna od anketa objavljenih nakon predstavljanja pokazala je velik udio nezadovoljnih čitatelja, no takve ankete treba promatrati kao mjerenje stavova publike konkretnog portala, a ne kao reprezentativno istraživanje mišljenja svih građana Zagreba ili navijača Dinama. Jedno je zasad sigurno – novi Maksimir već je prije početka gradnje izazvao veliku raspravu. Hoće li neobičan, industrijski i futuristički izgled s vremenom postati njegov zaštitni znak ili će se tijekom daljnje razrade napraviti određene promjene, tek će se vidjeti. Sam Boban najavio je da će projekt doživjeti određene korekcije, ali i poručio da vjeruje kako će javnost s vremenom bolje razumjeti ideju koja stoji iza pobjedničkog rada.