Film o manekenki koja je postala ikona urbane kulture zapravo je priča o neobičnom prijateljstvu nje i slikara Freuda

Prošlog vikenda izašao je novi film o legendarnoj manekenki Kate Moss. No nije to film o njezinim divljim godinama, već o umjetničkom djelu “Naked Portrait” (Goli portret) iz 2002. godine. Sliku je naslikao Lucian Freud, unuk poznatog psihoanalitičara Sigmunda Freuda. Kate je tada bila trudna, nosila je djevojčicu Lilu, koju je dobila u vezi s bivšim partnerom Jeffersonom Hackom. Lucian je tada imao 80 godina i od Kate je bio stariji čak 52 godine, a manekenku je prikazao u svjetlu u kojem nikada nije bila viđena.

Rezultat je bio nevjerojatan, a godinama kasnije na aukciji je “Goli portret” prodan za 3,5 milijuna funti. U to vrijeme manekenka i umjetnik su se sprijateljili, a bili su tako bliski da su mnogi bili uvjereni i da su u vezi. No kako je došlo do ove suradnje i tko su zapravo Kate Moss i Lucian Freud? Kate Moss manekenka je koja je redefinirala modnu industriju u 90-ima i kasnije postala ikona urbane kulture. Odrasla je u Londonu, a sa samo 14 godina otkrila ju je Sarah Doukas, vlasnica agencije Storm. Nakon što su njezine slike koje je snimila Corinne Day izašle u magazinu The Face, modni znalci poludjeli su za njom. U to vrijeme najpoznatije manekenke bile su poznate po fantastičnim tijelima i izraženim oblinama, a ona se sa svojim ultramršavim tijelom isticala u mnoštvu. Godine 1992. potpisala je ugovor s Calvinom Kleinom i nakon toga se pojavila u seriji reklama za njegov brend. Bila je odjevena u rublje, što je još više naglasilo njezinu tanašnu figuru. Potom su je fotkali i za britanski Vogue, a izazvala je pobunu u svijetu jer su ljudi bili uvjereni da njezine fotografije promoviraju anoreksiju. Postala je simbol heroin-chica. Bez obzira na kontroverzije, Moss je brzo postala jedna od najtraženijih manekenki, a radila je kampanje za Dior, Burberry, Chanel, Versace, Dolce&Gabbanu i brojne druge. Zbog svog stila postala je i muza brojnim dizajnerima, a zapazio ju je i Lucian Freud, britanski umjetnik najpoznatiji po svojem radu na portretima i aktovima. Iako su ga poneki zvali realistom, njegov stil slikanja imao je crtu individualizma pa je razvio potpuno novi smjer pod nazivom impasto. Ono što je kod Luciana zanimljivo za one koje zanimaju poznate osobe jest činjenica da nije volio slikati slavne te je radije birao članove obitelji ili prijatelje, ali neki ljudi bili su iznimka. Jedna od njih bila je i britanska kraljica Elizabeta II. No osim nje odabrao je i umjetnika Leigha Boweryja. Leighov utjecaj na klupsku kulturu 80-ih jako je važan. Bio je ekscentričan muškarac koji je izvodio performanse u klubovima, a jedan od njih bio je i taj da je “rađao” na pozornici. Bio je poznat po ekstravagantnim kostimima, a pratili su ga brojni sljedbenici i prije pojave društvenih medija bio je pravi influencer. Prvi performans izveo je 1988. godine u galeriji Anthony d’Offay. Sjedio je na prozoru i svaki dan se pojavljivao u drugom kostimu koji se mogao vidjeti uz pomoć dvosmjernog ogledala. Tamo ga je zamijetio i Freud. Bowery je htio biti poznat kao umjetnik, a u Freudovim slikama postao je – umjetnost. Na njegovim slikama bio je potpuno gol bez svog oklopa od raznih ekstravagantnih kostima, pretio i izgledao je ranjivo.