Robotski Einstein korak bliže filmskoj budućnosti

Korejski institut KAIST 2005. godine predstavio je svoj doprinos robotici- čovjekolikog robota  nazvanog „HUBO“ ( HUmanoid RoBOt). Na Seulskom Skupu APEC, prikazali su poseban, modificirani model svojeg proizvoda, nazvavši ga „Albert Einstein HUBO“. Dok je zadržao sve mogućnosti prijašnjih modela, robotu je napravljen „kozmetički“ zahvat na glavi. Naime, koristeći najsuvremenije Hollywoodske tehnike za maskiranje, inženjeri su robotu prikrpali lice svjetski poznatog fizičara Alberta Einsteina.

Na taj su način proizveli svojevrsnog „polu-androida“, robota koji dijelom svoje konstrukcije izgleda poput ljudskog bića. Ali da bi ti dijelovi robotskog tijela izgledali što vjernije, inženjeri su morali usavršiti sustav dodatnim „točkama zglobišta“. Tako robot samo u glavi ima tridesetak takvih točki, radi čega može napraviti pregršt pokreta lica. Primjerice, robot može podići obrve, raširiti nosnice, treptati, te napraviti više pokreta usnama. Poseban tim stručnjaka radio je na koreografiji pokreta koji su uprogramirani u stroj.

Radi te karakteristike, „Einstein“ nema robotske kretnje, već svaki njegov pokret izgleda prirodno. Sustav ima i dvije CCD kamere u očima kojima „gleda“, ali uz vizualno, posjeduje i glasovno pamćenje tako da će vam rado pružiti ruku dan nakon što ste ga upoznali.  Robot  može i hodati. Iako brzina od 1.25 km/h nije baš impresivna, ona je san snova svih inženjera robotike, budući da je ravnoteža bipedalnih modela jedan od najvećih izazova pri konstrukciji.  Robot je visok 135 centimetara, a težina mu iznosi gotovo 60 kilograma. Pokreću ga lithiumske baterije koje mu omogućavaju 2 sata aktivnosti.

Iako se androidima više bave pisci znanstvene fantastike od sociologa, pretpostavlja se da će razvoj robotike dovesti do velikih promjena u društvu i ekonomiji. Za razliku od prijašnje industrijske revolucije, robotska će imati širi spektar promjena, budući da su računala već danas u svakom domu, te postoje uvjeti za širi efekt. Razvojem umjetne inteligencije postavljaju se pitanja o samosvjesnosti i pravima tih strojeva, čiji su svijet budućnosti već opisali genijalni pisci poput Isaaca Asimova i Philipa Dicka.

Zanimljivo je da se robotskog Einsteina može spojiti na računalo i kontrolirati ga preko korisničkog sučelja. Nadamo se da činjenica što je konstruiran u vrijeme Windows XP-a ne znači da će ponosan vlasnik morati prijeći na Vistu da bi razgovarao sa svojim „kućnim prijateljem“.