Reciklaža više nije bauk

Odlaganje otpada jedan je od najvećih problema u zaštiti okoliša. U Hrvatskoj se godišnje stvara oko 1,350.000 tona komunalnog otpada, njegovim odlaganjem otrovne tvari poput metala ulaze u podzemne vode, a razgradnjom tog otpada dolazi i do emisije stakleničkih plinova (u najvećoj mjeri metana), glavnih uzročnika globalnog zagrijavanja.

Osim toga, neprikladnim spaljivanjem ispuštaju se dodatne količine plinova, posebice ugljikova dioksida i ugljikova monoksida.

Svako kućanstvo vrlo lako može reciklirati mnoge materijale koje svakodnevno upotrebljava i baca u smeće. Tako je npr. ambalažu od pića i napitaka najbolje vratiti u trgovine radi daljnje uporabe.

Postupkom reciklaže starih boca dobiva se sirovina za proizvodnju novih, ili nekoga drugog odgovarajućeg proizvoda. Otpadna ambalaža može se koristiti i kao energent. Odvojeno treba prikupljati i stari papir jer svaki kilogram papira koji se reciklira znači četiri kilograma manje stakleničkih plinova.

Otpadne gume treba predati ovlaštenom sakupljaču jer se njihovom reciklažom mogu dobiti mnogi novi proizvodi poput podloga za sportske terene, zaštitnih podnih obloga i obloga za izolaciju krovova, a mogu se koristiti i kao energent. Otpadna jestiva ulja i maziva mogu se također predati ovlaštenom sakupljaču jer se mogu koristiti kao sirovina u proizvodnji biodizela, kao i u druge energetske svrhe. Baterije i akumulatori ne bi se smjeli bacati u okoliš jer sadrže opasne tvari; treba ih odvojeno prikupljati i odložiti u za to predviđene kontejnere.

Još jedan način dobra gospodarenja otpadom jest i kompostiranje otpada. Kompostirati se može voće, povrće, vrećice za čaj, ostaci od kave, kao i lišće i otpad iz vrta. Kompost je vrijedno gnojivo i smanjuje količinu otpada na odlagalištima.

Kompostiranjem tročlana obitelj godišnje može znatno smanjiti emisiju stakleničkih plinova.