Kolumna

Radnu efikasnost birokracije plaćamo skuplje i od struje

Foto: 'Dalibor Urukalovic/Poslovni dnev'
Radnu efikasnost birokracije plaćamo skuplje i od struje
Foto: Pixsell
Instagram
Autor
Marko Biočina
10.08.2013.
u 12:00
Hrvatska energetska regulatorna agencija radi na štetu građana koji su i prije listopada mogli jeftinije plaćati struju.
Pogledaj originalni članak

Prema definiciji, birokracija je umijeće pretvaranja mogućeg u nemoguće. Kako to funkcionira u praksi, hrvatskim građanima pokazali su djelatnici Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA). Oni su nemogućom učinili inače sasvim izglednu mogućnost da 2,1 milijuna hrvatskih kućanstava počne jeftinije plaćati struju.

Naime, Hrvatska elektroprivreda početkom srpnja podnijela je HERA-i zahtjev za smanjenje cijena za univerzalnu uslugu opskrbe tarifnih kupaca električnom energijom. HEP kao monopolist za bilo koju promjenu cijene mora tražiti dozvolu regulatora da bi onda regulator – HERA – na temelju izračuna troškova procijenio je li taj zahtjev opravdan.

S obzirom na to da je ova godina hidrografski bila jedna od najboljih u posljednjem desetljeću, a HEP-ove hidroelektrane rade punom parom i proizvode goleme količine cjenovno povoljne energije, među poznavateljima tržišta vladalo je uvjerenje kako je riječ samo o formalnosti koja će biti riješena u kratkom roku. Ipak, nakon punih mjesec dana šutnje, HERA se oglasila priopćenjem u kojem je ustvrdila kako HEP-ov zahtjev nije usklađen s novim Zakonom o tržištu električne energije te da će biti odbijen. Nadalje, HEP-u se savjetuje da novi ispravni zahtjev za snižavanje struje podnese nakon što agencija donese odgovarajuću tarifnu metodologiju, koja je u izradi. Kad će biti gotova? Očekuje se u listopadu (!?) U skladu s time, čak i da je HEP podnio zakonit zahtjev, HERA mu ne bi mogla odobriti pojeftinjenje struje prije kraja listopada jer i punih pet mjeseci nakon što je zakon koji to propisuje stupio na snagu, tamošnji činovnici nisu izradili potrebnu metodologiju.

Dakle, da izrade podzakonski akt treba im sedam mjeseci, da uopće utvrde kako je zahtjev nezakonit, punih mjesec dana.

Cijenu takve radne efikasnosti, kao i uvijek, platit će građani koji će barem četiri mjeseca plaćati 6 do 8 posto višu cijenu struje nego što bi trebali i nego što bi im njihov opskrbljivač želio prodavati. Francuski pisac Honore de Balzac još davno je zaključio da je birokracija divovski stroj kojim upravljaju pigmeji. HERA-ini pigmeji, kao u nekoj komediji zabuna, svoju su moć iskoristili da bi zakinuli građane – iste one koji su im tu dodijelili, upravo zato da bi štitili njihova prava.

Ipak, nisu jedini. Tijekom posljednjih desetak godina u Hrvatskoj su poput gljiva nicala razno-razne državne agencije, regulatorna vijeća i institucije. Pravdalo se to europskim regulativama i tržišnim nužnostima, obećavalo velike promjene i zaštitu građana, samo da bi postalo jasno kako se radilo tek o još jednoj platformi vladajuće klijentelističko-koruptivne politike te zbrinjavanje politički podobnih kadrova i zaslužnika.

Ipak, raspadom takvog društveno-političkog modela, strukture su opstale, a njegovi akteri prerasli u svojevrsne überbirokrate – ljude koji drže moć javnih ovlasti, sve ugodnosti rada u državnoj službi, ali bez nekadašnjeg političkog stiska. Ukratko, umjesto neovisnog regulatora prvo smo imali političke aparatčike, a sad larpurlatističke činovnike – žustre protivnike svakoj promjeni koja bi dokončala kaos u kojem tako uspješno habitiraju.

Da pritom imaju sve manje doticaja s realnošću, svjedoči i HERA-ino priopćenje u kojem se HEP-u predlaže da preko svoje tvrtke HEP Opskrba ponudi manje cijene i bez dozvole regulatora. Doduše, da bi se to moglo, punih 2,1 milijun potrošača moralo bi s HEP-om raskinuti postojeće ugovore, podmiriti sve dugove, obaviti očitanja te sklopiti nove. Trajalo bi to, u najmanju ruku, godinama, koštalo puste milijune kuna, no ne vjerujte onima koji vam kažu da to nije moguće. Zahvaljujući iluzionistima iz HERA-a to je – svima onima koji žele jeftiniju struju iz HEP-a – i jedino moguće.

Važnost prevencije

Karcinom gušterače jedno je od najzloćudnijih oboljenja probavnog trakta, no zašto mu se ne posvećuje dovoljno pozornosti?

Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb i „Rechts der Isar“, sveučilišna bolnica Tehničkog sveučilišta u Münchenu – jednog od najboljih fakulteta u Njemačkoj, potpisali su Ugovor o suradnji, što donosi novu eru u liječenju tumora te predstavlja suradnju koja se odnosi na korištenje naprednih tehnologija i vrhunske kirurgije u borbi protiv tumora, kao i dijeljenje znanja o najmodernijim medicinskim rješenjima za kirurško, radiokirurško i hibridno liječenje bolesti.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.