Putin prijetnja miru u Europi

Na summitu zapadnog obrambenog saveza 2. travnja u Bukureštu, na kojem Hrvatska sa sigurnošću može očekivati pozivnicu za pristup, govorit će i američki predsjednik George Bush i ruski predsjednik Vladimir Putin. Dvojica su predsjednika na odlasku i obojica već pakiraju svoje aktovke.

U Americi se ove godine održavaju predsjednički izbori, dok će u Rusiji novoizabrani predsjednik Medvedev Putina službeno naslijediti već 1. svibnja. Bush će u Bukureštu najvjerojatnije predočiti konačnu bilancu svoje neokonzervativne politike u svijetu, govorit će iz svojeg kuta o ratovima u Iraku i Afganistanu, ali njegova je popularnost, prije svega u Europi, narušena. Putin, inače arhitekt krvavog rata u Čečeniji, najvjerojatnije će Bushu nesklone i za svoju sigurnost zabrinute Europljane nastojati zaplašiti američkim raketnim štitom u Poljskoj.

Međutim, po mnogočemu je baš Putin prijetnja miru u Europi. Kakvu to opasnost predstavlja desetak američkih raketa u Poljskoj prema troznamenkastom broju ruskih raketa? Ruski je predsjednik raskinuo ugovor o ograničenju konvencionalnog naoružanja, tako da sada može neograničeno naoružavati svoje zapadno krilo. Moskva, odnosno njezina monopolistička tvrtka Gazprom, zatvara plin Ukrajini, inače sklonoj zapadnim integracijama.

Da ne spominjemo da je upravo Putin podržao radikalne, zapravo najradikalnije snage u Srbiji da zbog Kosova odustanu od Europe, čime je u pitanje dovedena i europska integracija niza ostalih zemalja u regiji.

S druge strane, nepunih dvadeset godina nakon pada Berlinskog zida, stanje u samome zapadnom obrambenom savezu nije dobro. Dok je Amerika godinama za Europljane, ali i za mnoge druge u svijetu, slovila kao garant mira i sigurnosti u svijetu, danas je drukčije. To, na primjer, pokazuje najnovije ispitivanje hamburškog tjednika Stern, prema kojemu 48 posto Nijemaca smatra da je Amerika veća prijetnja svjetskom miru nego Iran i njegov predsjednik Ahmadinejad.

Razlike u pogledima na sigurnosnu strategiju između Europe i Amerike goleme su: dok 75 posto Amerikanaca smatra da je rat u određenim okolnostima "nužnost", u Europi samo 30 posto ispitanika tako misli. U Njemačkoj samo 22 posto ljudi smatra da je rat pod određenim pretpostavkama "nužnost". U Afganistanu je stacionirano 3500 njemačkih vojnika. Ali oni se drže razmjerno mirnog sjevera zemlje i ne ulaze u borbu.

Britanski i američki vojni zapovjednici već su nazvali svoje njemačke kolege "kukavicama". Ministar obrane Robert Gates sprema se na summitu u Bukureštu otvoreno o tome govoriti. Prijeti li NATO-u sukob između Zapada i Zapada?