Foto: Bojan Jerbić Kad RONNA navodi instrumente za operativnog zahvata, operateri se doimaju kao da su asistenti
Kad RONNA navodi instrumente za operativnog zahvata, operateri se doimaju kao da su asistenti
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL Darko Chudy
Darko Chudy: S primjenom NERO-a utjecaj operatera na moguće greške bit će bitno manji, a pacijenti će biti operirani s mnogo manje komplikacija
Foto: Igor Kralj/PIXSELL Bojan Jerbić
Bojan Jerbić: Za četiri godine očekujemo izradu prototipa novog stereotaktičkog robota i njegovu pripremu za klinička ispitivanja
Foto: Žarko Bašić/PIXSELL Ante Bakić
Ante Bakić: Paradoksalno, ali mali broj implementiranih robotskih uređaja daje nam mogućnost da u startu koristimo najnovije tehnologije

Hrvatska pamet kreira novog neurokirurškog robota koji će skratiti trajanje operacija

24. 01. 2018. u 07:15 5
NERO-u je prethodila RONNA, robotska navigacija, uz pomoć koje je dosad obavljeno desetak operacija, a u pogonu je četvrta generacija

Prošli je tjedan hrvatska Vlada objavila da će sufinancirati niz projekata među kojima su i novi automobil Rimac Automobila – Concept Two, daljinski upravljano vozilo tvrtke DOK-ING, ali i novi neurokirurški robot NERO, koji zajednički razvijaju Inetec - Institut za nuklearnu tehnologiju s ključnim partnerima zagrebačkim Fakultetom strojarstva i brodogradnje i Kliničkom bolnicom Dubrava u projektu vrijednom gotovo 21 milijun kuna. No, NERO neće biti prvi takav robot napravljen u Hrvatskoj, prije otprilike dvije godine upoznali smo RONNA-u, odnosno robotsku navigaciju. Uspjeh RONNA-e umnogome je i uvjetovao nastajanje NERO-a.

Kliničko ispitivanje U Zagrebu prva faza testiranja novog lijeka protiv raka pluća

– Kao pacijent došao mi je prof. dr. sc. Gojko Nikolić pa sam mu izložio neke svoje probleme u svakodnevnoj praksi, što često činim kad mogu razgovarati s pacijentima o njihovu poslu i podudarnostima koje nas obostrano zanimaju. Tada mi je predložio da se sastanem s prof. dr. sc. Bojanom Jerbićem i sve se kasnije razvilo snagom dobre volje i vjerovanja u vlastite snage. Uvijek sam imao vrlo visoko mišljenje o hrvatskim inženjerima, bilo da se radi o strojarskom fakultetu ili fakultetu elektrotehnike, a tradicija vrlo kvalitetnih matematičara i fizičara također je bio dio mog hrvatskog ponosa. Općenito je školstvo u Hrvatskoj povijesno bila na visokoj razini, činjenica je da ove godine slavimo 100 godina Medicinskog fakulteta u Zagrebu – kaže nam dr. sc. Darko Chudy iz Kliničke bolnice Dubrava, jedan od začetnika primjene robotike u neurokirurgiji u nas. Do sada je RONNA korištena na desetak operacija.

– O jednoj operaciji imamo i objavljen rad kao prikaz slučaja u renomiranom znanstvenom časopisu s međunarodnom recenzijom. Kompliciranije su bile one operacije kojima se robotskim sustavom navodilo na tumore koji su izrazito prokrvljeni pa zbog toga mogu, na žalost, lakše izazvati neželjena postoperacijska krvarenja – kaže dr. Chudy. Razvoj RONNA-e nije bio lak posao, trajao je više od osam godina.

– Danas je u radu već četvrta generacija RONNA-e. Tijekom njena razvoja došli smo do nekih posve novih ideja koje bi mogle znatno unaprijediti postojeće mogućnosti robotske neurokirurgije. Polazeći od tih ideja, oblikovan je temelj za projekt NERO. Radi se o tome da primjena klasičnih robota uzrokuje tehnološku grešku pozicioniranja koju je jako teško ispravljati i s RONNA-om smo najvjerojatnije došli do krajnjih mogućnosti. Razmatrajući taj problem iznjedrili smo potpuno novi koncept robota za stereotaktičku navigaciju u neurokirurgiji koji će biti kompaktniji od klasičnog robota s originalnom kinematičkom strukturom koja će osigurati za red veličine bolju točnost navigacije kirurških instrumenata. U toj fazi ne mogu govoriti o detaljima jer će sigurno elementi novog rješenja biti predmetom zaštite intelektualnog vlasništva. U svakom slučaju projekt NERO trebao bi utvrditi Hrvatsku kao jednog od lidera u razvoju medicinske robotike u Europi – informira nas dr. sc. Bojan Jerbić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje koji je s dr. Chudyjem udario temelje medicinske robotike u nas. Dr. Chudy ističe da NERO treba donijeti vrlo jednostavno rješenje robotiziranog stereotaktičkog okvira koji bi bio konkurentan na tržištu, ali bi svakako umanjio rizike grešaka, povećao točnost takvog uređaja na submilimetarsku točnost i na kraju skratio bitno vrijeme operacije.

Dobar pomagač Neurokirurški robot NERO pomagač je neurokirurzima

Strateška znanja i doktorati

– RONNA je posve drugi koncept, ali ta dva različita koncepta moći će izvoditi neke složenije operacije zajedno. Odnosno mogu se nadopuniti tako da će utjecaj operatera na moguće greške biti bitno manji, a pacijenti će biti operirani s mnogo manje komplikacija. Jedan ozbiljan rad kojega je autor Philip Starr pokazuje da se u nekim kliničkim centrima u SAD-u postotak pogrešno navođenih elektroda kreće i do visokih 30 posto, što je ne samo golem financijski gubitak, već uvođenje suviše velikog broja pacijenata u neželjeni opetovani operacijski zahvat – objašnjava istaknuti stručnjak s Kliničke bolnice Dubrava. Dr. Chudy navodi i da je izraelska tvrtka Mazor koja proizvodi robote za primjenu u neurokirurgiji postigla golem porast svojih dionica u svijetu jer je prodrla na tržište s robotom koji umjesto operatera postavlja vijke u kralježnicu i stručne studije tog robotskog sustava pokazale se nevjerojatno visoku preciznost postavljanja takvih vijaka-fiksatora.

– Uspješno posluju i kompanije koje su postigle visok stupanj primjene robotike u drugim kirurškim strukama. Danas se najviše govori o robotskom sustavu daVinci. Taj sustav najviše pomaže urolozima, ginekolozima i abdominalnim kirurzima i takav je sustav zapravo teledirigirani robotski sustav endoskopske kirurgije. Danas pacijenti žele biti operirani što kvalitetnije i što kraće jer je i oporavak nakon operacije kratak – ističe naš ugledni neurokirurg. Nositelj je projekta NERO Inetec – Institut za nuklearnu tehnologiju. Čini se pomalo neobično, ali...

– Do sada je Inetec – Institut za nuklearnu tehnologiju sudjelovao na ukupno devet europskih i nacionalnih projekata od FP7 projekta preko Obzora 2020 i evo konačno do infrastrukturnog projekta u sektoru istraživanja, razvoja i inovacija (IRI), preko kojeg je i sufinanciran NERO – objašnjava dr. sc. Ante Bakić iz Ineteca te dodaje da je primjena robota u nuklearnoj tehnologiji prisutna od samih početka obiju industrijskih grana, a cilj je da se smanji boravak ljudi u područjima visoke radijacije.

POTREBNA STRATEGIJA U mirovinu ide 4000 liječnika, evo gdje u Hrvatskoj najviše nedostaje liječnika

– Zanimljivo je da medicina i nuklearna tehnologija imaju vrlo slične zahtjeve po pitanju primjene robotskih sustava. Tu se ponajprije misli na sigurnost i pouzdanost u radu, podložnost strogim regulativama i standardima te sprečavanje širenja kontaminacije, pri čemu su to kod nuklearnih elektrana radioaktivni elementi, a u bolnicama nepoželjne bakterije. Na kraju krajeva lako je uočiti da kirurzi kao i operateri u nuklearnim elektranama nose vrlo slična zaštitna odjela te prolaze sličan postupak ulaska i izlaska sa svog radnog mjesta. Zato je medicina, iako na prvi pogled ne izgleda tako, vrlo logičan izbor za iskorak Ineteca – Instituta za nuklearnu tehnologiju izvan njegova osnovnog poslovanja koje će i dalje ostati istraživanje i razvoj te primjena ispitnih robotskih sustava u nuklearnim elektranama – govori dr. Bakić. Navodi kako je godišnji rast hrvatskog BDP-a u posljednje dvije godine, posebno u segmentu industrijskog izvoza te u segmentu hrvatskog izvoza gotovih proizvoda, pokazatelj pozitivnih trendova i jačanja kapaciteta u industriji. U takvom okruženju može se očekivati da će se povećati broj visokotehnoloških tvrtki koje su, u suradnji s našim tehničkim fakultetima, sposobne iznijeti projekte poput RONNA-e i NERO-a. To se i događa.

– Primjetna je veća potražnja za najboljim kadrovima koji izlaze s tehničkih fakulteta, povećana količina i kvaliteta prijavljenih projekata na nacionalnim i europskim programima. U dosadašnjem dijelu projekta fokusirani smo na suradnju s Kliničkom bolnicom Dubrava, međutim sigurno će doći vrijeme kada ćemo kontaktirati i s ostalim medicinskim ustanovam u Hrvatskoj – kaže dr. Bakić. Novi projekt donijet će i nova radna mjesta, konkretno njih 12.

– U sklopu projekta NERO otvoreno je 12 novih istraživačkih radnih mjesta koja okupljaju na jednom mjestu inženjere strojarstva, računarstva, fizike i psihologije. S njima ukupan broj zaposlenih na projektu NERO u sve tri partnerske institucije Inetecu, FSB-u i KBD-u penje se na 25 istraživača, što je u odnosu na ljudski potencijal kojim smo raspolagali tijekom razvoja RONNA-e četiri puta više. Već taj podatak predstavlja svojevrsnu garanciju za uspjeh projekta. Mladi istraživači pomno su odabrani i rade već više od dva mjeseca pokazujući izniman entuzijazam i zadovoljstvo što imaju priliku raditi na tako naprednim istraživanjima. Plaća, koja je u najmanju ruku vrlo skromna, bila je svima redom zadnji motiv. Svjesni kako će im rad na projektu donijeti strateška znanja u struci, nekima i doktorate, odagnali su svako razmišljanje o odlasku u inozemstvo – nastavlja dr. Bojan Jerbić. Izazov je doista velik, čemu svjedoči i detalj koji nam je iznio dr. Bakić iz Ineteca.

napredak u medicini Bez šavova: Izumljeno kirurško ljepilo koje djeluje za 60 sekundi

Uskoro i projekt CRTA

– Inetec će zaposliti četiri nova djelatnika, Fakultet strojarstva i brodogradnje pet te Klinička bolnica Dubrava trojicu. Po profilu, radi se o tri programera sa završenim Fakultetom elektrotehnike i računarstva, pet mehatroničara sa završenim Fakultetom strojarstva i brodogradnje ili FER-om, dva konstruktora sa završenim FSB-om, jednoj fizičarki sa završenim Prirodoslovno-matematičkim fakultetom i jednoj psihologinji sa završenim Filozofskim fakultetom, kolegici koja će raditi na tome da NERO-a što lakše prihvate pacijenti i medicinsko osoblje – kaže dr. Bakić koji napominje da će svim novim zaposlenicima na projektu biti omogućen upis doktorskog studija, a teme doktorata bit će parcijalni elementi razvoja novog sustava.

– Među njima je i dr. sc. Ante Buljac, koji je neposredno prije početka projekta doktorirao na ENS Paris-Saclay u Parizu. Moram priznati da mi je s jedne strane bilo zadovoljstvo biti član komisije prilikom obrane njegova doktorata te prilikom čestitanja njegovim mentorima. Pomislio sa, hvala vam što ste pomogli da Ante Buljac dobije specifična znanja koja će nam jako koristiti. S druge strane, žalosti činjenica da nam jedan broj izuzetno sposobnih mladih kadrova odlazi iz Lijepe Naše, ali na žalost, bez povratne karte, što nije slučaj s dr. sc. Antom Buljcem, koji će upravo na ovom projektu imati mogućnost da stečena znanja dodatno produbi i pretvori u vrhunski svjetski proizvod. On će zajedno s grupom od 12 pomno odabranih, gotovo tek diplomiranih izuzetno uspješnih i nadarenih stručnjaka uz mentorstvo i vodstvo dokazanih profesora i stručnjaka s FSB-a, KB-a Dubrava i Ineteca – Instituta za nuklearnu tehnologiju, stvarati u Hrvatskoj proizvod najviše tehnološke razine u toj domeni – govori stručnjak iz ugledne tvrtke. Dr. Jerbić informira nas i da je financiranje projekta NERO ugovoreno na četiri godine.

Golemi potencijal Revolucionarni lijek iz Hrvatske: pronašli spas za oštećenu kralježnicu

– U tom vremenu očekujemo izradu prototipa novog stereotaktičkog robota i njegovu pripremu za klinička ispitivanja. Iako je moj istraživački tim na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u velikoj mjeri posvećen istraživanjima u području medicinske robotike, stalno se smišljaju novi izazovi jednako u domeni industrijske robotike, ali i drugih alternativnih robotskih primjena. Uskoro očekujemo početak realizacije dugoočekivanog infrastrukturnog EU projekta CRTA, odnosno izgradnju Regionalnog centra izvrsnosti za robotske tehnologije u ukupnoj vrijednosti oko 40 milijuna kuna, koji bi trebao biti važan pokretač razvoja robotskih tehnologija u Hrvatskoj. Tu su dakako i neki drugi istraživački i razvojni projekti s drugim sveučilišnim i industrijskim partnerima, no o njima će biti više govora kada budu odobreni – kaže znanstvenik sa Fakulteta za strojarstvo i brodogradnje u Zagrebu. Projekti poput RONNA-e i NERO-a mogli bi nam otvoriti sasvim nove poglede u budućnost. Dr. Ante Bakić misli kako se u području robotike Hrvatska treba usmjeriti na sam razvoj robotskih sustava bez obzira na područje njihovo primjene. Neke zemlje, poput Kine, još su uvijek primorane držati niske cijene svojih proizvoda da bi zadržale ulogu globalnog proizvođača. Zbog podizanja standarda i sve skuplje radne snage profit ostvaruju vrlo velikim serijama proizvodnje, a velike serije koče promjene, odnosno usporavaju razvoj. S druge strane, Zapadu je razvoj postao skup i on se sve više opredjeljuje na traženje gotovih rješenja koja zatim integrira u svoj proizvod.

– Hrvatska se, što se robotike tiče, trenutačno nalazi u povoljnom okruženju. Paradoksalno, ali slaba infrastruktura te mali broj implementiranih robotskih uređaja u Hrvatskoj daje nam mogućnost da odmah počnemo koristiti najnovije tehnologije koje su, osim što su bolje, i jeftinije. To je naša komparativna prednost. Sada je na nama hoćemo li na vrijeme odgojiti kadrove, ojačati timove koji to mogu iznijeti. Programi sufinanciranja poput IRI programa u sklopu kojeg se financira NERO, vjetar su u leđa jačanju naših razvojnih kapaciteta te boljem pozicioniranju Hrvatske na globalnoj sceni – smatra dr. Ante Bakić.

Pogledajte i galeriju ovogodišnjeg CES-a u Las Vegasu:

Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL

UNUTARNJI SAT Nobelova nagradu za medicinu Amerikancima za tajne biološkog ritma

Veliki pothvat Pacijentici u Vinogradskoj odstranili tumor veličine lopte: 'Nemojte čekati!'

Intervju Kujundžić: Zagreb će imati tri bolnice - Dubravu, Rebro i Blato

Edukativni projekt
Učenici, prijavite se na nagradni natječaj i osvojite 15 tisuća kuna za svoju školu
pogledajte na vecernji.hr
  • 07:33 24. siječnja 2018.

    NIjedan jedini komentar. Zar na ovom portalu zaista nema ljudi koji su sposobni pročitati jedini smisleni članak?

  • 10:12 24. siječnja 2018.

    Ne ovaj tekst je predugačak za čitati, a i naslov nije senzacionalistički . Lakše je pročitati jednu rečenicu o kantama za smeće i u čemu se Bandić vozi.Kao što mrkyyy piše kad robot pogriješi tada će biti 300 pametnih komentatora

  • 16:25 24. siječnja 2018.

    još par ideja kako naslovom članak učiniti popularnijim: Neurokirurški robot slikama zapalio regiju… ili… Bujni neurokiruški robot objavio novi selfie i srušio društvene mreže… ako to ne uspije, uvijek se može pribjeći starim prokušanim metodama, npr: Pacijenti u šoku: neurokirurški ...

Komentirajte
Vecernji.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice vecernji.hr slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice vecernji.hr kliknite na "Slažem se".