Imaju li ustaše i domobrani pravo na dostojanstveni grob u Hrvatskoj i zašto bi to bilo upitno

Evo nama opet ustaša i partizana. Pandemija je nekako poništila sve naše regularne probleme i ideološka prepucavanja, pa i ona vječna o ustašama i partizanima, ali prvi antifašist u Hrvata Franjo Habulin i šefica radništva Katarina Peović pobrinuli su se da se vratimo zapostavljenoj temi. Prošlo je 76 godina od završetka Drugog svjetskog rata i saborski Odbor za veterane pomislio je da je vrijeme da se na zagrebačkom Mirogoju uredi dio groblja na kojem su u vrijeme tog rata pokapani stradali vojnici vojske NDH, ustaše i domobrani.

Groblje je nakon pobjede partizana 1945. devastirano, potučeni su križevi i svi nadgrobni simboli, a prema naredbi vlasti i narodnih odbora. Pod egidom "uklanjanja vojničkih groblja okupatora", objašnjeno je što treba činiti. "Treba izbrisati svaki trag zloduha fašističke vladavine. Tako je potrebno i da se sravne sa zemljom svi vanjski znakovi po kojima bi se razaznavalo mjesto gdje su se dizala takva groblja". Premda na Odboru danas kažu da je riječ o 550 grobnih mjesta, svjedoci tvrde da je na Mirogoju "poravnano" oko osam tisuća grobnih mjesta, a potom je na većini tog prostora zasađena šuma. Sada, 2021., Udruga antifašista se više ne protivi postavljanju nadgrobnih spomenika, čak dopušta da se uklešu i imena i godine života, ali se apsolutno protivi bilo kakvom nazivu groblja koji bi asocirao da su to hrvatski vojnici. Peović je na Odboru predložila, što nije prihvaćeno, da se "osudi nazivanje ustaša i domobrana hrvatskom vojskom". Premda još nije odlučeno, sve upućuje na to da bi neki kompromisni naziv bio "Vojnicima NDH". Neki će u tome vidjeti veliki napredak, no u stvarnosti i to rješenje je daleko ispod rješenja kojima je pribjegla čak jedna Njemačka. U Njemačkoj su se usuglasili da su svi oni njemački vojnici, pa i oni stradali u Drugom svjetskom ratu, pali za Njemačku.