Tko je bila Bugojanska skupina i zašto je 1972. htjela podići Hrvate na ustanak? Večernji list donosi cjelovit prikaz najkontroverznijeg događaja u novijoj hrvatskoj povijesti o kojem se šuti. Specijal Bugojanska skupina objavljen je u nedjelju 17. listopada uz Večernji list na 128 stranica, a u Premiumu ćemo u narednim danima objavljivati najzanimljivije dijelove ovog stručnog, ekskluzivnog štiva.
NOVI NASTAVAK SPECIJALA
Akciju Bugojanske skupine jugoslavenski režim je iskoristio za kažnjavanje proljećara
Hrvatska je tijekom komunističke vladavine u avnojevskoj Jugoslaviji proživljavala mnoge teške trenutke, pogotovo u prvim poslijeratnim godinama. No zacijelo i nije tako iznenađujuće da se najdepresivnijom opravdano smatra 1972. godina, koja bi se trebala ubrajati u relativnoprosperitetno razdoblje punih četvrt stoljeća nakon pobjede antifašista u Drugom svjetskom ratu. Vrhunac psihološkog rata bio je nerealno planirani pokušaj tzv. Bugojanske skupine, koju je formiralo Hrvatsko revolucionarno bratstvo s ciljem da u bosanskim brdima podigne „narodni ustanak“ protiv komunističkih vlasti.
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
REVOLUCIJA U POGONIMA
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
VELIKI ZAOKRET
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
RENATA RAŠOVIĆ
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Marija Miloševska
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
TOMISLAV KRASNEC
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Markovinac, tzv. Bugojanska skupina su bili teroristi, bez obzira na namjere, u istu kategoriju spada i onaj što je oteo avion, pa ga Ameri osudili na 35 god. zatvora. Mislim da je te naivce netko svjesno žrtvoao, tko zna s kojom namjerom.