MACCHU PICCHU

Predstavljeno integralno izdanje kultnog stripa Radovana Devlića

Foto
20.04.2009.
u 15:55
Pogledaj originalni članak

U knjižari "Profil Megastore" svaki je petak rezerviran za strip, a prošli petak predstavljeno je netom izašlo izdanje stripa "Macchu Picchu" iz osamdesetih, jednog od najboljih i najzanimljivijih ostvarenja domaćeg stripa.

Radovan Domagoj Devlić (1950.-2000.), istaknuti član grupe "Novi kvadrat" (koja je krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih revolucionalizirala način razmišljanja ne samo u stripu i grafici, nego i predstavljala duh novog doba možda i izrazitije od razvikanoga glazbenog "novog vala"), jedan je od neosporno najvećih hrvatskih strip-crtača svih vremena. Pored humorističkog stripa "Huljice", najpoznatiji je upravo po ZF-antiutopijskom stripu "Macchu Picchu" koji je osamdesetih izlazio u nastavcima (epizodama koje su zasebne cjeline) u novosadskoj "Stripoteci", tada najjačem strip-časopisu na području bivše države.

Nažalost, zadnja epizoda tog sjajnog stripa nikad nije dovršena zbog Devlićevih angažmana na drugim poslovima i prerane smrti od prevelike doze medikamenata (kao dragovoljac Domovinskog rata, patio je od PTSP-a), ali ono što je iza njega ostalo dobilo je u luksuznom izdanju biblioteke "Kvadrat" dostojan oblik za predstavljanje današnjoj publici.

U "Profilu" su integralno izdanje Macchu Picchua, s dodatkom sačuvanih stranica nedovršene epizode i koloriranom verzijom prvog nastavka, predstavili crtač Igor Kordej, još jedan od velikana "Novog kvadrata" i bliski Devlićev prijatelj koji je nacrtao naslovnicu za ovo izdanje, te Tihomit Ticulin kao voditelj termina i Darko Macan, koji je pisanom pripovijetkom dao završetak priče o potrazi za Macchu Picchuom Devlićevih junaka.

Evo kako su se oni prisjetili genijalnog Devlića i što je Igor Kordej dodao ekskluzivno za Vecernji.hr:

PRIRODNA BARIJERA

Zaštite se od znatiželjnih pogleda: Ovih 7 biljaka rastu 'kao lude' i stvaraju savršen zaklon u samo jednoj sezoni

Svatko tko posjeduje vrt ili dvorište želi stvoriti vlastitu privatnu oazu, zaklonjeno utočište daleko od ostatka svijeta. Iako se ograda čini kao najočitije rješenje, živa ograda nudi neusporedivo više - ona diše, mijenja se s godišnjim dobima, prigušuje buku i hvata prašinu, pretvarajući običnu granicu posjeda u živopisan i dinamičan zid zelenila.

Pogledajte na vecernji.hr