Nakon što je premijer Sanader zahtjev za stezanjem remena za srednji i
siromašniji sloj stanovništva proglasio new dealom, dobio je do sada
neviđenu i nepodijeljenu potporu svih ekonomista. Čak su i sindikati
pričekali 2-3 dana kako bi malo, ali ne previše zaoštrili svoj odgovor.
Uz to, sindikalci su se također priključili priči o prevelikoj
rastrošnosti građana i neodgovornom životu na kredit. Naravno, značajni
dio medija počeo je nizati članke o rekordnom posjetu shoping centrima,
o masovnom odlasku na skijanje i drugim tobožnjim manifestacijama
velike i neopravdane, upravo glamurozne rastrošnosti malih Hrvata.
Poslodavci su, što bi drugo, aplaudirali.
U tom općem duhovnom preporodu ima nekoliko previda. Tri četvrtine
građana Hrvatske jedva podmiruje svoje mjesečne troškove jer uz
aktualne hrvatske cijene te prosječne i ispodprosječne plaće morate
ulaziti u život na kredit ne zato da bi iracionalno trošili nego tek
toliko da živite pristojno. Nadalje, Sanaderov “new deal” nije
predstavio dramatično restrukturiranje državnih troškova.
Umjesto toga, najednom su ulaganja u školstvo i poljoprivredu postale
proračunske crne ovce iako je jasno kako upravo država treba izrežirati
eksploziju domaće poljoprivredne proizvodnje u onom dijelu u kojem kao
najveći europski idioti povećavamo uvoz hrane, baš kao što je jasno da
moramo ulagati u obrazovanje, istraživanja, znanost, nove
tehnologije... jer nas ispod giljotine strašnog vanjskotrgovinskog
deficita može izvući samo dovitljivost.
Drugo je pitanje, znaju li to provesti Pankretić i Primorac? Trebamo li
, primjerice, Primorčev politički projekt besplatnih knjiga ili bi bilo
bolje taj novac uložiti u najbolje tehničke srednje škole, fakultete i
dijelove inventivnog gospodarstva koji nas mogu odvesti u ekonomiju
znanja? Besplatna knjiga samo je poruka da je znanje jeftino.
Isto tako, Pankretiću treba dati veliki novac ali ne da provodi reformu
po mjeri zadovoljstva svojih stranačkih prijatelja i zaostalog
hrvatskog sela nego prema kriterijima najviše moguće konkuretnosti u
poljoprivrednoj proizvodnji.
No, nama je draže da zadržimo pelješke mostove i ostale političke
projekte koji neće vraćati novac pa neka ljudi koji ionako nisu mogli
štedjeti stegnu remen. Svaka čast štednji kao principu i ideji ali se
isto tako možemo praviti mrtvi.
ISPOD CRTE
Pravimo se mrtvi?
neslužbeno doznajemo
FOTO Na tijelu Gorana Bareta nisu nađeni tragovi kaznenog djela ni nasilne smrti
Podsjetimo, Članovi benda našli su ga danas oko 13 sati kako beživotno leži u svom stanu. Nažalost, Goran više nije disao. Njih dvojica su ga posljednjih pet godina pokušali nagovoriti na liječenje i suočavanje sa zdravstvenim problemima. Bezuspješno
POSLJEDNJI POZDRAV
FOTO Emotivni prizori iz Sopota: Ispred zgrade Gorana Bare građani ostavljaju lampione i opraštaju se u tišini
Goran Bare preminuo je u petak u 62. godini.
ROMAN ANJE ŠOVAGOVIĆ DESPOT
FOTO Lana Radeljak nakon dugo vremena viđena u javnosti s Dikanom, na promociju knjige stigla i Severina
Umjetna inteligencija sve je popularnija, no donosi li doista uštede?
Napravite ovo na dan premijere i napravili ste trik s kojim ćete prepoloviti troškove