Povijesna prilika

Jesu li Hrvatska i Slovenija doista nadomak kompromisnom rješenju za granični spor ili slijedi samo još jedna neuspješna parada za javnost? Bledski susret Sanader – Janša potiče očekivanja na obje strane. Možda će Sanaderu i Janši doista poći za rukom ono u čemu su krahirali njihovi prethodnici Račan i Drnovšek. Iako su i tada bili na stolu isti problemi te isti pravni alati, okolnosti su se bitno promijenile, i to u prvom redu u Sloveniji.

Dvojica premijera cijeli su mandat igrala na prijateljski odnos, ali to nije bilo dovoljno  za opipljivije rezultate sve dok se drukčije nisu poklopile druge okolnosti. Slovenija je pred preuzimanjem predsjedateljstva Europskom unijom. To će biti njen prvi veliki nastup na europskoj pozornici. Jasno da pod takve reflektore ne može izaći s flekama loših susjedskih odnosa. Trasiranje rješenja za granični spor s Hrvatskom pojačalo bi povjerenje da će se ta država znati nositi s puno većim problemima kakve može donijeti predsjedateljski mandat.

Sloveniji je dakle u interesu da se prema van pokaže sposobnom upravljati krizama, a to će biti lakše ako prije toga sanira žarište na vlastitu pragu. Uz taj snažan vanjskopolitički motiv, postoji i onaj unutarnji. Slovenskom premijeru Janši mandat istječe iduće godine. Njegov sadašnji rejting nije najbolji. Janši je potreban uspjeh. Granični spor s Hrvatskom u Sloveniji je velika unutarnjopolitička tema i tko ga uspije riješiti, uknjižit će dobru političku zaradu.

Seleći tu temu proteklih godina iz diplomatskih i stručnih sfera na unutarnjopolitički teren, slovenski su političari sami sebi, međutim, iskonstruirali zamku iz koje sada treba izaći. Širu slovensku javnost godinama se šopalo i prepariralo negativnim stavom prema Hrvatskoj. Govori se da je bilo režiranih incidenata oko granice i da je u njima uz Sanaderovu pomoć sudjelovao i sam Janša. No neki drugi slovenski političari ostavili su nedvojbene dokaze namjernog podizanja tenzija zbog granica. Sjetimo se njihova paradiranja po Piranskom zaljevu ili pak ponuda Beogradu da se zajednički podijeli Jadransko more.

Dizanjem temperature oko granice, slovenska je politika s vremenom i sama postala talac situacije iz koje se treba izvući. Korak u tom smjeru učinjen je i ovog ljeta kad je iz slovenskih izvora procurilo da se s Hrvatskom vode intenzivni pregovori. Iako je Hrvatska ta koja godinama nudi arbitražu, sada je javnosti prikazano kao da je to slovenska inicijativa.

Sanader nije ispravljao taj “pogrešan navod”, čime je postalo očito da želi politički pomoći Janši. Ali to je slovensko izlijetanje i njega dovelo u kompliciranu unutarnjopolitičku situaciju. Kako se u Ljubljani na sve strane trubilo o pregovorima s Hrvatskom, a ovdje je o tome vladao muk, pojedine su stranke, sasvim razumljivo, pritisnule Sanadera da i on kaže o čemu je riječ. Da i on sazove šefove parlamentarnih stranaka kao što je to učinio Janša.

Sad kad je sastanak napokon sazvan, Sanader bi mogao biti u sličnoj poziciji kao i Janša. Granični spor sa Slovenijom, koji je aktualni premijer cijeli mandat držao dalje od unutarnjopolitičkih uporaba i zloporaba, i ovdje bi se mogao pretvoriti u oružje predizborne bitke. Sutrašnji sastanak s oporbom Sanaderu je zato možda delikatniji nego susret s Janšom. Pred oporbom je također velik izazov: biti konstruktivan i dopustiti Sanaderu da se na kraju mandata okiti lentom uspjeha u odnosima sa Slovenijom ili ga blokirati. I dopustiti da promakne povijesna prilika.