Z a otprilike mjesec dana imat ćemo dvojicu papa. Jednog u mirovini, a drugog na Petrovoj stolici. Je li svijet spreman za takav preokret? Kada je 1294. godine s Petrove stolice odstupio Celestin V. pa ga je naslijedio Bonifacije VIII., svijet je gotovo dvije godine živio s dvojicom papa. Istina, eremit Pietro Angeleri, koji je 25. kolovoza 1294. godine postao papa Celestin V., poslije abdikacije 19. prosinca iste godine bio je zatvoren tamo gdje je i umro 19. svibnja 1296. godine (bilo je i pretpostavki da je njegovu smrt naručio njegov nasljednik Bonifacije VIII. jer nije mogao trpjeti postojanje još jednog pape), a Crkva ga je proglasila svetim 1313. godine.
Točno sedam stoljeća poslije proglašenja svetim pape koji je ušao u povijest kao onaj koji odstupio, isti je potez povukao Benedikt XVI. Je li taj potez svet ili nije? Benedikt XVI. nije mogao podnijeti ostavku ni kada je to htio učiniti, odnosno 11. veljače kada je pred kardinalima na konzistoriju najavio da će 28. veljače odstupiti. Htio je odstupiti istoga dana, ali mu je u vatikanskoj kuriji objašnjeno da je to nemoguće jer treba odraditi već dogovoren program za iduće dane. Prihvatio je i takvu zapovijed Vatikana. Zapravo papa, bez obzira na to kakve sve ima nazive i dužnosti, malo toga može samostalno odlučiti. Uvijek se analiziraju posljedice svake njegove odluke i onda ga se usmjerava prema onome što vatikanska kurija misli da je za Crkvu najbolje.
– Sada je potrebno zaustaviti epidemiju – kazao je jedan monsinjor iz Rimske kurije, kako danas piše Corriere della Sera ne objavljujući njegovo ime. Epidemiju?
– Ostavka Benedikta XVI. je vulnus, institucionalna i pravna rana. To je užas – komentirao je bezimeni monsinjor iz vatikanske kurije. Ratzingerovu ostavku dio biskupa vidi kao mogući početak epidemije – što ako i ostali pape poslije Ratzingera nastave s ostavkama?
Dakako, neće se stvoriti neki dom umirovljenih papa, ali u Vatikanu su jako zabrinuti zbog posljedica Ratzingerove ostavke. Postoji i niz pitanja na koja se mora hitno odgovoriti. Na primjer – kakvu će odoru nositi papa u miru? Ratzinger ponovno postaje kardinal pa bi, dakle, trebao nositi purpurnu odoru. Ali kao papa nosio je bijelu odoru, a samom ostavkom ne prestaje biti Božjim namjesnikom na zemlji. Može li se vratiti u situaciju kada je bio “samo” kandidat za papu? Zatim, što će biti s prstenom koji nosi papa? Bit će razbijen, odgovorio je šef Ureda za tisak Svete Stolice otac Lombardi.
Dakle, kao kada nekom papi prestaje ovozemaljski život. Ali papa u miru ipak je papa, istina u miru, ali je papa. Idućih mjeseci zasigurno će biti ne samo mnogo takvih pitanja nego i dilema, možda naizgled nerješivih, ali je očito počelo jedno novo razdoblje za Katoličku crkvu. A možda je upravo to Joseph Alois Ratzinger htio.
Dobro znate da nije istina to što pišete. Kakva epidemija? Kakva dva pape? Papa će biti jedan, onaj koji će biti izabran u konklavama. Prešućujete da je Crkva preživjela shizmu kad je doista imala po dvojicu papa od 1378. do 1417. Znalo se i tada tko je papa, znat će se i sada. To što je papa Benedikt XVI. ponizno priznao da je čovjek koji je došao do svojih granica je hrabro, ljudski i nadasve kršćanski. Onaj koji je 2005. u svoj mandat krenuo s riječima "Ja sam samo ponizni radnik u Gospodinovu vinogradu" to će i dalje ostati u molitvi. Nema straha za Crkvu i kršćanstvo. Što se tiče domišljanja o "novom dobu", za Crkvu je svako doba novo i staro u isto vrijeme, jer ona sa svojim starim poslanjem uvijek iznova djeluje.