Papa i bijesna ljevica

Trebao je to biti prvi izlazak iz Vatikana pape Benedikta XVI. u ovoj godini. Odredište - rimsko sveučilište La Sapienza koji je 1303. godine ustanovio Bonifacije VIII. Poziv Papi da sudjeluje na otvaranju nove akademske godine uputio je rektor.

No posjeta proteklog četvrtka ipak nije bilo jer je 67 sveučilišnih profesora (od njih 4500) svojim potpisima, a grupa studenata svojim upadom u rektorat i u dvoranu sveučilišnog senata, jasno poručilo da Papu ne žele na svome sveučilištu.

I Papa nije otišao "zbog poznatih kontroverzi proteklih dana" te je "odgodio" svoj posjet. Vrata sveučilišta, koja bi trebala biti otvorena svim spoznajama, a naravno i svim autoritetima s polja znanosti, ali i autoritetima iz društvene i religiozne zajednice, zatvorena su za Papu. Govor im je Papa ipak poslao, a da su ga čuli, imali bi o čemu diskutirati.

Papa je, naime, svoj govor usmjerio odnosu istine i razuma te ulozi sveučilišta u tome suodnosu (pohvala IKA-i što je promptno prevela taj govor). No znanstvena zajednica odbila je Papu znanstvenika, jednog od vodećih teologa današnjice. Je li riječ o presedanu? Možda. Vraćaju li se to neka bojovna vremena u odnosima Crkva  znanstvena zajednica? Možda. Je li riječ o diktaturi manjine nad većinom? Vjerojatno.

Je li riječ samo o tome da se odbacuje ovaj Papa "reakcionar" ili je ipak riječ o nečem dubljem? Vjerojatno. Prema onome što su prenijeli mediji, studenti su izjavili kako je Ivan Pavao II. vodio dijalog tako da je govorio posljednji, a Benedikt XVI. vodi dijalog tako da govori jedini. Zvuči vrlo "nabrijano". K tome, ovome se Papi predbacuje da je još prije 18 godina o suđenju Galileiju rekao kako je proces bio "razuman i pravedan", što je smiješno jer je odavno jasno da je citirao filozofa Feyerabenda s kojim se nije složio.

No sve su mu to mogli i trebali reći na susretu. Ovako, nemaju ni najmanje vjerodostojnosti i zapravo potvrđuju ideologizaciju svoga znanstvenog rakursa, ali i činjenicu da grupa koja je u manjini nameće jednosmjernu demokraciju. No možda je riječ o "kulturalnome fundamentalizmu", kako ga je nazvao predsjednik Papinskoga vijeća za kulturu Ravasi ili je ipak najbliže istini Žižekova sintagma o "bijesnoj ljevici".

Uostalom, činjenica da je na spomenutom sveučilištu prije nekoliko godina ugošćena kontroverzna skupina realijanaca, koji bi klonirali čovjeka, jasno potvrđuje da je posrijedi ideološka barijera s primjesama netolerancije. Papa treba govoriti i Papi treba govoriti. Sprječavanje dijaloga s navedenim obrazloženjima negacija je znanosti u sebi, ali je i anticivilizacijski čin.