Opet dvostruka mjerila za Hrvatsku

Europska je unija najavila da bi, dođe li do proglašenja zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, mogla usporiti pristupne pregovore s Hrvatskom ili ih čak posve suspendirati. Izjavili su to talijanski ministar poljoprivrede i ribarstva Paolo de Castro, ali i Unijin povjerenik za proširenje Ollie Rehn. Trenutačna predsjedateljica EU, Slovenija, svoj je zaštićeni pojas već proglasila bez prethodnih konzultacija s Hrvatskom premda ne posjeduje izlaz na otvoreno more.

U Hrvatskoj je javnost podijeljena. U jednom dijelu medija pojavljuju se tvrdnje da je pristup Uniji prioritet koji se proglašenjem zaštićenog pojasa ne bi smio dovoditi u pitanje te da je ZERP zapravo HSS-ova izmišljotina za podizanje rejtinga te stranke. Tvrdi se da Hrvatska nema ni sredstava ni mogućnosti za kontroliranje tako golema morskog prostora. Već se pojavljuju i podmetanja da je riječ o nacionalističkom isprsavanju, uz protupitanje između redaka, kako će međunarodna zajednica sve to primiti.

Pregovori između Sjeverne i Južne Koreje u Panmunjomu propali su upravo zbog odbijanja Seula da žrtvuje dio svog ribolovnog pojasa. Japanska je obalna straža nedavno zasula južnokorejske ribarske brodove suzavcem kako bi ih spriječila u izlovu ribe u japanskon ribolovnom pojasu. Kinezi su svoj gospodarski pojas proširili čak za 2000 kilometara, u zaljevu Fonseca, za ribolovni pojas se bore Honduras, Nikaragva i Kolumbija, a u sporu o morskim granicama između Bahreina i Katara također je riječ o ribolovnom pojasu.

Međutim, izvjestitelj Bruxellesa za Hrvatsku Hannes Swoboda uporno pokušava plasirati svoju tvrdnju da bi Hrvatska za ulazak u uniju trebala “žrtvovati” svoj ribolovni pojas. Ni manje ni više. I Ollie Rehn je na sličnoj valnoj dužini premda je Finska također već proglasila svoj zaštićeni pojas. Treba li se Hrvatska za ulazak u Uniju odreći nečega što joj po međunarodnom pravu pripada? Znači li to da za ulazak u EU za Hrvatsku postoje dvostruka mjerila?

Istovremeno, u domaćoj se javnosti nagađa ne bi li možda bilo isplativije odustati od proglašenja ribolovnog pojasa, a zauzvrat bi Zagreb mogao povući znatna poticajna sredstva pri ulasku u Europsku uniju. To je lažna dvojba. Proglašenju ZERP-a protive se Slovenija i Italija i njihovi lobiji u Bruxellesu iz poznatih razloga, a ostale članice Unije gotovo su nezainteresirane za taj problem. Hrvatska bi trebala proglasiti i primijeniti ZERP čak kada bi to značilo i usporavanje pregovora. Poticajna sredstva su jedno, nacionalni resursi drugo. Hrvatska ima pravo i na jedno i na drugo.