Ne 'stoji' li kobila, pastuhu će pomoći

Da nisu tako samozatajni, za Horvatove bi se svakako znalo i po sajmovima i po smotrama, jer njihove su kobile među najkrupnijima u Hrvatskoj. Hrvatskoga hladnokrvnjaka (1984. umatičili su 12 kobila s podmlatkom) sami selekcioniraju po kriterijima što veće težine i čiste boje (medasti sivac, "dereš" i dorati), pa su im kobile teške i po osamsto kilograma. Konje drže u zatvorenome uzgoju, jer zbog težine ne mogu na mekano, ali kada je teren čvrst, izgone ih na pašu i "razgibavanje" na okolna polja.

Genetika je čista, bez krvi hrvatskoga posavca, a uz nešto karakteristika mađarskih i belgijskih krupnih hladnokrvnjaka.  Osnovne su im  karakteristike velika mliječnost kobila, pa ždrebad za pola godine ima i 350 kilograma, oko sedam ždrebadi u deset godina, te dosta velika potrošnja hrane, kaže mr. sc. Horvat, kojem podjednako dobro stoji u rukama i stetoskop (zaprešićke Veterinarske stanice) i roglje za gnojivo. Ne može se govoriti ni o nekim zaradama, ždrijebe je od pet do šest tisuća kuna, tisuću eura za rasplod, kobila dvije, a pastuh tri tisuće eura, no  to treba dočekati, ističe veterinar konjogojac. 

Dok su stari konjari po kobilinu frktanju, strizanju ušima  i  drugim znakovima  "osluškivali"  dragocjene trenutke tjeranja (za kobilu se kaže stajanja) i kada će začeti ždrijebe, koje nosi jedanaest mjeseci, mr. sc. Ivica Horvat svojim doktorskim umijećem to drži pod kontrolom. Kobile su inače jako plodne, ali treba ustanoviti vrijeme tjeranja  te jesu li ostale bređe. Primjerice iz praktična razloga, jer ako kobila "ne stoji",  od njezinih kopita nastrada pastuh. 

Pregled kobile obavlja se kroz rektalni  otvor, a iz crijeva se pipa maternica. Tako 42. dan nakon pripusta kontrolira zametak, ali (osim hormonskih injekcija) i manualno stimulira žar za sparivanjem. Signal, da ne bude "humane" zabune, ne ide od podražaja stidnice, nego od maternice preko hipofize i mozga. Te su tehnike bitne iz više razloga, od pregleda  zdravlja kobile, čuvanja od "zajalovljenja" do odabiranja  poželjne sezone parenja od polovice veljače do polovice travnja i sl. Kobile se mogu i umjetno oplođivati. Sperma se od pastuha uzima na tzv. fantomu, spravi najčešće presvučenoj konjskom kožom i  odgovarajućim mirisom. To je poželjno jer se doza sperme može dijeliti, a izbjegavaju se infekcije i ozljede, no sperma se mora unijeti u tijeku jednog i pol sata.  

Poželjni su novčani poticaji za ovu skupu proizvodnju, kaže mr. sc. Horvat.  Primamo poticaje od države i županije te od osiguravajuće kuće, no za sustavno  postavljanje konjogojstva na noge potreban je velik i stabilan broj grla. Tu konjogojci moraju imati pomoć u obliku nacionalne strategije očuvanja te vrijedne domaće životinje.