Naše 'jugoslavensko more'

Kada je, sredinom 2003., onaj opaki slovenski šarlatan Zmago Jelinčič bio poslao i hrvatskim znanstvenicima poziv na međunarodnu konferenciju u Beogradu o "sukcesiji jugoslavenskog mora", Hrvati su ga sa sprdnjom odbili. Jelinčičeva osnovna teza bila je da je Hrvatska prisvojila cijeli Jadran, a da ono "nikada nije bilo njezino, nego je pripadalo SFRJ".

Slovenska službena politika odavno se ravna po tom "šarlatanskom" principu i ne odustaju od "svojeg" dijela Jadrana. Najbliži su uspostavi morskog suvereniteta bili kada je pokojni premijer Račan bio naivno uletio u zamku dogovora o Piranskom zaljevu. U Saboru taj koridor za Sloveniju preko hrvatskog mora nije prošao. Tada je hrvatska vlast, na slično skandalozan način, "završila" i međugranični spor o Prevlaci. Naravno, ustupkom Hrvatske, pa od tada RH i Crna Gora dijele suverenitet u tom dijelu Jadrana.

Pritiske BiH u vezi s traženjem eksteritorijalnog statusa u luci Ploče hrvatska je strana doživljavala jednako  sa sprdnjom. U duhu dobrosusjedstva, s razumijevanjem je slušala zahtjeve da BiH pošalje svoj dio uprave u tu hrvatsku luku pozivajući se na nikada zaživjeli dio rješenja iz tzv. Washingtonskog sporazuma. Koji nije zaživio od trenutka kada je međunarodna zajednica, umjesto tri, BiH organizirala na dva entiteta (Dayton). Stoga RH i zaboravlja tzv. zajedničku upravu u Pločama.

U Sarajevu, pak, ne žele zaboraviti. Prizivaju i prijašnja sjećanja pa iz Sarajeva stižu ideje da je "jadranska obala, od ušća rijeke Cetine do Boke kotorske pripadala Bosni", a sasvim ozbiljno lansiraju i zahtjev da BiH dobije koridor na moru, do međunarodnih voda  od visine Visa (do Neuma, valjda)!? I predsjednik RH Stjepan Mesić oštro je kritizirao premijera Sanadera jer je ovaj uporno potencirao gradnju pelješkog mosta. Mesić je čak udario pljusku svojoj državi jer se složio sa Silajdžićem i integralnobosanskim Hrvatom Komšićem u potapanju mosta. Tvrdilo se da je to nepotrebna investicija jer je suludo graditi skup most, a problem povezivanja sjevera i juga Hrvatske rješava se jeftinije  autocestom preko teritorija BiH.

Posljednje vijesti kažu da BiH, kao još jedan hrvatski "susjed ucjenjivač", neće dopustiti gradnju tih osam kilometara autoceste Hrvatima. Traže kontrolu nad lukom Ploče. Tek je sada jasan smisao namjere BiH da se spriječi gradnja pelješkog mosta, kažu mediji. Ne, tek je sada jasan smisao inzistiranje prijašnjih hrvatskih vlasti i stratega na gradnji mosta. Projekt pelješkog mosta i jest preskup. Ali kritičari nisu u pravu jer nisu shvaćali da pitanje gradnje pelješkog mosta nije ekonomsko, nego političko i strateško pitanje. Hrvatska više nikada ne smije dopustiti da joj se prekine komunikacija između sjevera i juga. I da nas se ucjenjuje "našim" jugoslavenskim morem.