Naivno je očekivati da će stati na usklađivanju

Njemačke i švicarske vlasti još uvijek ratuju zbog CD-a s popisom tajnih računa u švicarskim bankama koji je tajnim kanalima dospio u ruke njemačkih vlasti. Švicarska je jedna od pet poreznih oaza koja je prihvatila Direktivu 2003/48 o razmjeni podataka, ali i pored toga nije ukinula poreznu tajnu s bankarskih računa i do kraja bila iskrena prema ostalim zemljama uključenim u razmjenu. Opravdanje su ponudili i u tome što su u mnogim njihovim bankama kamate negativne, a stranci hrle u njih zbog sigurnosti i tajnosti, a ne zbog zarade koju će im donijeti kamata na štednju.

Podatke do kojih nisu mogli doći legalno Nijemci su kupili na sivom tržištu i ulovili više od milijardu eura neprijavljene štednje. Naivno bi bilo vjerovati da hrvatske porezne vlasti neće krenuti u akciju ako i kada dobiju sve podatke o štednji hrvatskih državljana u inozemnim bankama. Konvencija nalaže otkrivanje identiteta vlasnika računa ili korisnika, ali već i primjer s njemačkom kupnjom tajnih podataka, do koje je došlo nakon donošenja konvencije, dokazuje da ni najpredaniji ne ulaze lako u trag skrivenom novcu, bez obzira na motive bijega. Predložena promjena Općeg poreznog zakona u ovome trenutku predstavlja samo prilagodbu domaćih propisa europskim direktivama, a vrijeme će pokazati što će domaća administracija učiniti s podacima koji će joj biti dostavljeni u sustavu razmjene. Osim informacija o kamatama, očekuju se podaci i o iznosu inozemnih mirovina.