Merkel otvorila vrata lipnju

Sada se čini da bi Hrvatska pristupne pregovore ipak mogla zatvoriti do kraja lipnja. Učinila je to vrlo izvjesnim izjava njemačke savezne kancelarke Merkel nakon njezina razgovora s mađarskim premijerom Orbanom 5. svibnja u Berlinu.

– Zajedno smo utvrdili da u Hrvatskoj postoji jasan napredak. Njemačka je vrlo otvorena i raduje se pristupanju Hrvatske Europskoj uniji – naglasila je Merkel, dodavši da “s nestrpljenjem iščekuje da vidi hoće li ocjena Europske komisije”, koju bi EK trebao objaviti u novome izvještaju o hrvatskome ispunjavanju mjerila za zatvaranje poglavlja 23, Pravosuđa i temeljnih prava, u posljednjoj svibanjskoj dekadi, “biti dovoljna za pristup”.

U Bruxellesu, uz Orbanovu pomoć, ali i zahvaljujući porukama iz Washingtona, sazrijeva shvaćanje da bi nova odgoda zaključenja pristupnih pregovora rezultirala neželjenim učincima: daljnjim padom potpore hrvatskih birača članstvu u EU te gubljenjem iluzija u susjednim zemljama da je članstvo u doglednoj budućnosti uopće moguće. Bila bi to voda na mlin separatistima u BiH, a u Srbiji i Makedoniji još bi više osnažilo nacionalističku desnicu. Umjesto da Hrvatska posluži kao pozitivan primjer i poticaj da se i te zemlje europeiziraju, balkansko bi bure baruta ponovno zaprijetilo eksplozijom.

No, Hrvatsku se u EU ipak ne može pustiti ako ne ispuni mjerila iz poglavlja 23 jer od države članice očekuje se da provodi europsko zakonodavstvo. Uz to, one zemlje koje su nakon ulaska Bugarske i Rumunjske, u kojima se ni nakon četiri godine članstva nisu stekli uvjeti za ukidanje posebnoga nadzora i za ulazak u schengenski prostor, izgubile vjeru u nastavak proširenja EU ne bi prihvatile da još jedna zemlja uđe nespremna. To se posebice odnosi na Nizozemsku, koja, k tome, srebreničku mrlju na svojoj savjesti pere slijepim povjerenjem u glavnoga haaškoga tužitelja Brammertza, iako je on strana u postupku, a ne objektivan arbitar.

Stoga su i iz Bruxellesa i iz glavnih gradova Hrvatskoj naklonjenih država članica, uključujući predsjedavajućega Vijeća EU u ovome polugodištu mađarskoga ministra vanjskih poslova Martonyja, Zagrebu posljednjih mjeseci stizale vrlo jasne poruke da pred sobom ima još posla te da mora snažno zapeti i na provedbi, a ne samo na donošenju zakona želi li dostići lipanjski rok.

Posebnu nepoznanicu predstavljale su Hrvatskoj inače naklonjene Francuska i Njemačka. U objema se, naime, dogodine održavaju opći izbori, na kojima ni dionice francuskoga predsjednika Sarkozyja ni kancelarke Merkel trenutačno ne stoje sjajno. Uz to, birači u objema zemljama neskloni su nastavku proširenja EU, pa i na Hrvatsku: članstvo Hrvatske podupire samo 43 posto Francuza i 40 posto Nijemaca, a protivi mu se njih 47, odnosno 51 posto.

Da stvari ipak kreću prema zaključenju pregovora u lipnju dao je naslutiti europski povjerenik za proširenje Füle, kada je na konferenciji za novinare nakon Međuvladine pristupne konferencije 19. travnja Hrvatskoj navijestio do sada neuobičajen nadzor: nadziralo bi se kako vlasti provode usvojeno zakonodavstvo od dana zaključenja pregovora do dana ulaska u članstvo. Nadzor nakon ulaska, kakav se i dalje provodi nad Bugarskom i Rumunjskom, za Hrvatsku, naime, ne dolazi u obzir jer bi poslao poruku da je pristupni postupak i nakon uvođenja sustava mjerila ostao nevjerodostojan.

Čekalo se što će reći Nijemci. A kancelarka Merkel očito je zadovoljna, čim odluku o zatvaranju pregovora prepušta Europskoj komisiji.

Hrvatske vlasti mogu biti sretne što ih na putu u EU ne čeka i novo mjerilo koje je Füle najavio u petak: novinarske slobode te odgovornost glasila, kojima društvena uloga cjelovita, vjerodostojna obavještavanja javnosti mora biti važnija od povećanja dobiti.