O čemu su predsjednik u odlasku George Bush i novi predsjednik Barack
Obama razgovarali tijekom jednosatnog susreta u ponedjeljak u Bijeloj
kući možda će zauvijek ostati tajnom, a možda će zanimljive detalje
doznati samo Michaell Obama, u koju, jedinu na svijetu, njen suprug ima
bezuvjetno povjerenje. O ratovima u Afganistanu i Iraku moralo se
razgovarati, o gospodarskoj krizi te o prijenosu vlasti.
Manje je vjerojatno da se u 60 minuta, koliko je trajao susret u četiri
oka, netko od “dvojice predsjednika” sjetio jugoistoka Europe. Teško da
se prigodom prvog Obamina posjeta Ovalnom uredu spomenula i naša
Hrvatska. To ni najmaštovitiji ne mogu izmisliti! Ono što želimo znati
od naših lidera i diplomacije jest odgovor na pitanje tko će nakon
odlaska Hrvatskoj naklonjene republikanske administracije promovirati i
štititi naše interese u političkom establišmentu Washingtona?
Sanaderova vlada i diplomacija stvorili su kvalitetne, prijateljske i
bilateralno dobre odnose s Amerikom. Bush je, unatoč snažnom srpskom i
britanskom lobiranju, izabrao Hrvatsku kao zemlju predvodnicu u regiji.
Da su odnosi između Amerike i Hrvatske na visokom stupnju, vidjelo se
ne samo za međusobnih državničkih posjeta Sanadera i Busha nego i u
pomoći na putu prema NATO-u, u radu Vijeća sigurnosti, u kojem smo
nestalna članica, u suradnji tajnih službi, a u posljednje dvije godine
i u ne toliko javnoj ali profesionalnoj potpori u procesima hrvatskim
generalima u Haagu. Iako američki veleposlanik u Zagrebu Robert Bradtke
točno najavljuje da će nova vlada i predsjednik Obama nastaviti graditi
dobre odnose s Hrvatskom, na tom će putu ipak trebati uložiti truda za
lobiranje među demokratima i dužnosnicima koji će zamijeniti Bushove
ljude od Bijele kuće, State Departmenta do Pentagona.
U politici je dobro ponekad biti i pretjerano sumnjičav pa se u tom
duhu možemo zapitati nisu li najnovije izjave srpskog ministra vanjskih
poslova Vuka Jeremića o “etničkom čišćenju srpskog naroda u Hrvatskoj”
te o tome da “Srbija nije ugrozila ničiji suverenitet ni teritorijalni
integritet”, iako možemo pobrojiti niz rezolucija Ujedinjenih naroda u
kojima to eksplicite stoji, slučajno stigle u trenutku kad se u
Washingtonu mijenja vlast. Beograd Bushu ne može oprostiti samostalno
Kosovo, a srpsko iseljeništvo je pomagalo kampanju Baracka Obame preko
njegova šefa osoblja Bijele kuće Rahma Emanuela.
Obamino slabo znanje o srpsko-hrvatskim odnosima upotpunio je
potpredsjednik Joe Biden, u kojemu imamo iskrenog prijatelja. Da ne
bismo ostali samo na jednom, istina moćnom čovjeku ali nedovoljnom za
nastavak odnosa s Amerikom, naši političari, diplomacija i iseljeništvo
trebaju početi ozbiljan posao. Ne samo kako bi nas Barack Obama što
prije bolje upoznao i Vuk Jeremić se ispričao nego i zato da glavni
haaški tužitelj potraži dokumente iz Oluje u Pentagonu, a ne samo kod
Jadranke Kosor!
Lobirati kod Obame!
Krasnec otkrio trenutak koji je odredio budući odnos: Plenković je držao govor u Bruxellesu, a Milanović je pažljivo slušao
"Primam pozitivne reakcije i od nekih političara i diplomata. Dobio sam reakcije, ali ne izravno od njih dvojice", istaknuo je Tomislav Krasnec koji se nada da su Zoran Milanović i Andrej Plenković pročitali knjigu “Neprijatelji iz čista mira”
Hasanbegović: Plenković može odlučiti tko je većina; Pavliček o Vučemilović: 'Odluke se svi moraju držati'
Na pomolu je raskol u još jednoj stranci. Nakon što je Marijan Pavliček rekao kako Suverenisti neće s HDZ-om, Vučemilović je poručila da ona u opoziciju s SDP-om i Možemo ne može. Navodno je HDZ-u dala i usmenu potvrdu, a Pavliček je poslije zaprijetio
Ubojita čestitka: Zašto je Anušić baš tako komentirao Vučićevu besmislenu želju da i Srbija kupi Rafale?
Hrvatskoj je stalo da se Srbija prestane baviti ratovima i mitovima pa, kad potroše 3 mlrd. eura za avione koji će biti slabiji od hrvatskih, shvatit će bit “čestitke”
Ovih dana neprestano kišete? Uzročnik nije samo pelud iz zraka, već i nametnik skriven u posteljini, tepihu i namještaju
Zdrav životni prostor ovisi o zraku koji udišemo, ali i o razini vlage kojoj smo svakodnevno izloženi. Idealna razina je od 40 do 60 posto vlažnosti, no često je ovaj raspon gotovo nemoguće održati.
Jednu grešku kod proljetnog čišćenja svi radimo, a oduzima nam više vremena i energije
Inflacija, poskupljenje hrane i potrepština za svakodnevnu upotrebu teme su koje nas svakodnevno dočekuju i pogađaju sa svih strana. Dio naše svakodnevice je pažljivo gledanje na svaki cent, a odlazak u trgovini više nije bezbrižna aktivnost, već prethodno pomno planiranje popisa za kupovinu.