S dolaskom hladnijih dana radijatori ponovno postaju neizostavan dio svakodnevice, a mnogi od nas imaju istu naviku – čim osjete da je u prostoriji hladno, termostatski ventil okreću na najviši broj, uvjereni da će se tako prostor brže zagrijati. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je riječ o jednoj od najčešćih zabluda povezanih s grijanjem. Naime, brojevi na radijatoru ne označavaju jačinu grijanja, nego približnu temperaturu koju želimo postići u prostoriji.
Iako se na prvi pogled čini da je riječ o nevažnom detalju, pravilno korištenje termostatskih ventila može znatno utjecati na ugodnost boravka u domu, ali i na potrošnju energije. Razumijevanje načina na koji funkcioniraju omogućuje nam da prostorije zagrijavamo prema stvarnim potrebama, bez nepotrebnog pregrijavanja i rasipanja topline.
Većina termostatskih ventila na radijatorima ima oznake od jedan do pet, no mnogi pogrešno pretpostavljaju da ti brojevi označavaju intenzitet kojim radijator grije. U stvarnosti, termostatska glava registrira temperaturu zraka u svojoj neposrednoj blizini i automatski regulira protok tople vode kroz radijator. Kada temperatura dosegne zadanu vrijednost, ventil smanjuje protok tople vode. Ako se prostorija ponovno ohladi, protok se povećava kako bi se održala željena temperatura. Kako objašnjava britanska organizacija Energy Saving Trust, termostatski ventili omogućuju zasebnu regulaciju temperature u pojedinim prostorijama, što može pridonijeti učinkovitijem korištenju grijanja.
Na mnogim modelima brojevi približno odgovaraju sljedećim temperaturama:
- Broj 1 – oko 12 °C: Prikladan za prostorije u kojima nije potrebna visoka temperatura.
- Broj 2 – oko 16 °C: Može odgovarati spavaćim sobama ili prostorijama u kojima preferirate nešto nižu temperaturu.
- Broj 3 – oko 20 °C: Uobičajena postavka za dnevne boravke i druge prostorije u kojima provodimo više vremena.
- Broj 4 – oko 24 °C: Namijenjen onima koji žele osjetno topliji prostor.
- Broj 5 – oko 28 °C: Na mnogim modelima predstavlja najvišu postavku, odnosno vrlo visoku ciljanu temperaturu.
Važno je napomenuti da su navedene vrijednosti okvirne te se mogu razlikovati ovisno o proizvođaču i modelu termostatskog ventila.
Zašto okretanje ventila na broj 5 neće brže zagrijati prostoriju?
Jedna od najčešćih pogrešaka tijekom sezone grijanja jest okretanje termostatskog ventila na najvišu postavku čim nam postane hladno. Mnogi vjeruju da će radijator tako početi jače grijati i da će prostorija brže postići ugodnu temperaturu. Međutim, termostatski ventil ne funkcionira na taj način. Postavljanjem ventila na broj 5 ne tražimo od radijatora da brže zagrije prostoriju, nego mu zadajemo znatno višu ciljanu temperaturu.
Ako je ventil već dovoljno otvoren, povećavanje postavke neće ubrzati zagrijavanje. Umjesto toga, grijanje će se nastaviti sve dok temperatura u blizini termostatske glave ne dosegne novu, višu vrijednost. Posljedica može biti pregrijana prostorija u kojoj nam nakon nekog vremena postaje neugodno. Ako tada otvorimo prozor kako bismo rashladili prostor, dio proizvedene topline nepotrebno odlazi van, što može povećati potrošnju energije i troškove grijanja. Zbog toga je mnogo učinkovitije odmah odabrati odgovarajuću temperaturu i pričekati da se prostorija postupno zagrije.
Što znači simbol pahuljice na radijatoru?
Osim brojeva, na mnogim termostatskim ventilima nalazi se i simbol pahuljice ili zvjezdice. Iako neki pretpostavljaju da ta oznaka znači potpuno isključivanje grijanja, njezina je funkcija nešto drukčija. Riječ je o postavci za zaštitu od smrzavanja. Kada je ventil postavljen na simbol pahuljice, može dopustiti protok tople vode ako temperatura u njegovoj blizini padne na vrlo nisku razinu, najčešće oko 5 do 7 °C, ovisno o modelu. Svrha ove funkcije prvenstveno je smanjiti rizik od smrzavanja vode u sustavu grijanja tijekom izrazito hladnih dana.
Međutim, važno je znati da ova postavka nije nužno prikladna za prostorije u kojima se boravi ili za domove koji dulje vrijeme ostaju negrijani. Naime, preniske temperature u stambenom prostoru mogu povećati rizik od kondenzacije vlage i razvoja plijesni, osobito u slabije izoliranim prostorijama.
Ponekad se dogodi da termostatski ventil postavimo na odgovarajuću temperaturu, ali prostorija se unatoč tome ne zagrijava kako očekujemo. Jedan od mogućih razloga krije se u položaju termostatske glave. Ako je radijator zaklonjen dugim zavjesama, namještajem ili dekorativnom maskom, topli zrak može ostati zarobljen u njegovoj neposrednoj blizini. Zbog toga termostatska glava može registrirati višu temperaturu od one koja zapravo vlada u ostatku prostorije. Ventil tada smanjuje protok tople vode jer registrira da je željena temperatura postignuta, iako je u prostoriji još uvijek hladno.
Kako biste izbjegli takvu situaciju, važno je omogućiti slobodno strujanje zraka oko termostatske glave. Duge zavjese ne bi trebale prekrivati ventil, a namještaj ne bi smio biti postavljen tako da onemogućuje normalno širenje topline. Naravno, postoje i drugi razlozi zbog kojih radijator može slabije grijati. Primjerice, problem može biti zrak zarobljen u radijatoru, preniska temperatura vode u sustavu grijanja ili neispravan termostatski ventil. Ako radijator ostaje hladan unatoč odgovarajućim postavkama, potrebno je provjeriti funkcionira li sustav grijanja pravilno.
Kako pravilno podesiti radijatore i izbjeći nepotrebnu potrošnju energije?
Za početak, termostatski ventil možete postaviti na broj 3, koji na mnogim modelima odgovara temperaturi od približno 20 °C. Nakon toga pratite temperaturu u prostoriji i prilagodite postavku vlastitim potrebama. Pritom nije nužno da sve prostorije u domu budu jednako zagrijane. Primjerice, u spavaćoj sobi mnogima odgovara nešto niža temperatura, dok u kupaonici tijekom korištenja često želimo topliji prostor. U dnevnom boravku, u kojem provodimo veći dio dana, temperatura od približno 20 °C može biti ugodna polazna vrijednost, iako individualne potrebe ovise o dobi, zdravstvenom stanju i drugim okolnostima.
Posebno je korisno prilagoditi grijanje načinu korištenja pojedinih prostorija. Nema potrebe održavati jednako visoku temperaturu u prostoriji u kojoj gotovo nitko ne boravi kao u onoj u kojoj provodimo većinu vremena. Ipak, prostorije ne bi trebalo pretjerano rashlađivati, osobito ako postoji povećan rizik od vlage i kondenzacije. Također, ako imate sobni termostat koji upravlja cijelim sustavom grijanja, važno je znati da termostatski ventili na radijatorima imaju drukčiju ulogu. Oni reguliraju temperaturu pojedinačnih prostorija, ali ne mogu sami uključiti grijanje ako je glavni sustav isključen.
Dakle, iako brojevi na radijatorima djeluju jednostavno, njihovo pogrešno tumačenje može dovesti do nepotrebnog pregrijavanja prostorija i povećane potrošnje energije. Najvažnije pravilo koje vrijedi zapamtiti jest da veći broj na termostatskom ventilu ne znači brže zagrijavanje, nego višu temperaturu koju želimo postići. Umjesto da svaki put kada osjetite hladnoću automatski okrenete ventil na najvišu postavku, pokušajte odabrati temperaturu koja odgovara prostoriji i vašim potrebama.
Pravilnim podešavanjem termostatskih ventila, uklanjanjem prepreka oko radijatora i izbjegavanjem nepotrebnog pregrijavanja možete stvoriti ugodniji dom te istodobno smanjiti rasipanje energije. A upravo takve male promjene svakodnevnih navika tijekom sezone grijanja mogu se pozitivno odraziti i na kućni budžet.