Zovu ga zelenom oazom, ponos je Zagreba, omiljeno mjesto izletnika i rekreativaca. Uz livade kao stvorene za piknike, brojne staze i puteljke, bogate šumske dijelove i pet jezera, Maksimir se diči i dragocjenim umjetničkim spomenicima i arhitektonskim objektima kao što su paviljon Jeka, Vidikovac, Mogila ili Švicarska kuća. Od 1925. godine dom je zagrebačkog Zoološkog vrta, najstarijeg u ovom dijelu Europe.
Nije naodmet prisjetiti se da je tada vrlo skroman zoološki vrt otvoren dolaskom tri lisice i dvije sove. S godinama je napredovao i širio se, prilagođavao novim vremenima te narastao u modernu ustanovu s međunarodnim ugledom. Iako je ograničen površinom koju ima na raspolaganju, na sedam hektara živi više od 350 vrsta životinja. Brojni interaktivni sadržaji, edukativni programi i posebna događanja tijekom cijele godine razveseljavaju i mlade i stare posjetitelje. Legenda koju svakako treba obići jest nilski krokodil, najstariji stanar, koji u tropskoj kući živi od 1972. godine.
Uz livade kao stvorene za piknike, staze i puteljke, bogate šumske dijelove i pet jezera, Maksimir se diči i dragocjenim umjetničkim spomenicima i arhitektonskim objektima
Nazvan po svom idejnom začetniku biskupu Maksimilijanu Vrhovcu, sam je Maksimir prošao put od izvornog nacrta u baroknom francuskom do kasnijeg uređenja u engleskom pejzažnom stilu. Osim statusa spomenika parkovne arhitekture i zaštićenog kulturnog dobra, Maksimir ima i poseban status u srcima svih Zagrepčana i njihovih gostiju, koji ovamo dolaze šetati se, igrati, trčati, diviti se prirodi... Park Maksimir mjesto je na kojem su, unatoč njegovoj maloj površini od 316 hektara, utočište pronašle mnoge biljne i životinjske vrste. Tako je zbog čuvanih stoljetnih hrastovih šuma njegova vrijednost za zaštitu ugroženih vrsta vezanih za stare duplje velika.
Ovdje je u svjetskim razmjerima jedna od najvećih populacija crvenoglavog djetlića
Do sada su u parku evidentirane 104 vrste ptica, od kojih su njih 70 redovite ili povremene gnjezdarice. Najrazvijenija je zajednica šumskih ptica, a brojem i važnošću osobito se ističu dupljašice – djetlići, žune, brgljezi, puzavci i sjenice. Usto, Maksimir ima u svjetskim razmjerima jednu od najvećih populacija crvenoglavog djetlića. A pravo je promatranje ptica jedinstven, održiv i edukativan oblik turizma, hvalevrijedna zanimacija koja promiče svijest o očuvanju prirode. Oni koji su se odlučili na drugi oblik rekreacije u Maksimiru, bilo da su na dva kotača ili u šetnji, mogu uživati u cvrkutu ptica.