Vjetrenjače, tulipani i klompe neizbježne su asocijacije na Nizozemsku.
Tko pleše sirtaki, znaju i oni koji nikada nisu kročili nogom u Grčku. Nezamislivo je da netko ne zna da je Italija domovina pizze, a o prepoznatljivosti i razmjerima slave švicarskih satova, recimo, govori i ona – točan kao švicarski sat.
Hrvatska u takvoj brend-konkurenciji gotovo da nema izgleda. Istina, naša se zemlja u svijetu prepoznaje po crveno-bijelim "kockicama" i daleko od toga da nema obilje znamenitosti, rariteta i proizvoda na ponudu radoznalom strancu. Ali, sve po čemu mislimo da nas se u svijetu dobro zna, poput Dubrovnika, Plitvica, kravate, Janice ili Šukera svojedobno, ipak je ograničenog dometa.
Po čemu smo drugačiji
Hrvatska je mnogima u svijetu još uvijek velika enigma, a najuspješnijem domaćem izvoznom proizvodu, turizmu, to je uspjelo tek djelomično unaprijediti. Unatoč tome što se svake godine više od deset milijuna stranaca osvjedoči kako Hrvatska ima ozbiljan turizam, nevjerojatnih 110 milijuna Europljana još uvijek ne zna da je – turistička zemlja.
Foto: Grgo Jelavić/Pixsell
Polovica od 140 milijuna europskih građana koji znaju da Hrvatska ima turizam, nema predodžbu kakva je zapravo ta hrvatska turistička ponuda.
– A pogotovo im nije jasno po čemu se Hrvatska razlikuje od drugih i zbog čega bi netko za odmor izabrao baš Hrvatsku. Na to nas, osim turista, često upozoravaju i poslovni partneri – kaže i prvi čovjek nacionalne promidžbene organizacije Ratomir Ivičić te nastavlja:
– Ova bi godina trebala biti prekretnica. Radimo velik zaokret, trenutačno privodimo kraju izbor novog slogana, loga i sveukupne, krovne ideje našeg turizma, a sve tempiramo tako da efekte osjetimo već ove sezoni.
A da bi priča bila potpuna, zaokružena, u Glavnom uredu Hrvatske turističke zajednice otvaraju i potragu za takozvanim ikonama domaćeg turizma. Od županija će zatražiti da kandidiraju po deset do dvadeset najvrednijih aduta, a prijedlozi će potom pred sud vrhunskih stručnjaka različitih profila.
– Ne želimo i ne možemo sami odlučivati jesu li najprepoznatljivija turistička ikona Istre, recimo, Brijuni, pulska Arena ili nešto treće. Želimo čuti sud stručnjaka je li kulen eventualno najveća slavonska turistička ikona ili ipak nešto sasvim drugo – ilustrira direktor Glavnog ureda HTZ-a kakve će se dileme uskoro naći pred interdisciplinarnim timom stručnjaka.
Šuma informacija
– U stručno tijelo namjeravamo pozvati desetak stručnjaka: povjesničare, kulturnjake, prirodnjake, autoritete za gastronomiju, enologiju itd., a u njemu neće biti ni predstavnika Ministarstva turizma ni HTZ-a. Za svaku regiju će se vjerojatno izabrati po jedna ikona među prijedlozima. Vjerujemo da je to put da našu zemlju učinimo prepoznatljivijom, turističku ponudu jasnijom, a turizam uspješnijim. Sada u promociji postoji cijela šuma informacija – smatra Ivičić. Izbor hrvatskih turističkih ikona trebao bi biti okončan do ljeta.
– U Nizozemskoj i Njemačkoj prošli sam tjedan razgovarao s desetak poslovnih partnera i svi kažu isto. Spremni su i više i snažnije prodavati Hrvatsku kad naš turistički proizvod bude jasniji, kad iza njega bude stajao snažan brend i povjerenje da će gostu biti isporučeno ono što slogan obećava – kaže Ivičić.
A što bi najbolje i najvjernije reprezentiralo Hrvatsku i hrvatski turizam, pitali smo i brojne predstavnike javnog života. Mišljenja i prijedlozi su različiti, ali svakako zanimljivi.
>>Bečki dvorac Schönbrunn lani posjetilo čak više od tri milijuna ljudi