Stop diskriminaciji zbog spola, dobi, rada nedjeljom i obitelji

Čak 78,2 posto nezaposlenih Hrvatica misli da se «žene u Hrvatskoj najviše tlači (psihički, fizički i/ili seksualno) na tržištu rada», dok se s tezom da «žene trebaju imati mogućnosti zaposlenja i napredovanja u svim profesijama kao i muškarci» složilo njih 93,9%. Riječ je o istraživanju provedenom kako bi se utvrdilo postoji li diskriminacija žena u Hrvatskoj prilikom zapošljavanja. Teza je, nažalost, potvrđena: žene su diskriminirane zbog svoje dobi, spola, reproduktivnog statusa, planiranja obitelji, godišnjih odmora, prekovremenog rada, rada nedjeljom i praznicima te pri eksplicitnim oblicima seksualnih očekivanja u zapošljavanju.

Ove zastrašujuće podatke iznijela je Tamara Šterk, stručna savjetnica u Uredu za ravnopravnost spolova Vlade RH, na jučerašnjoj zagrebačkoj konferenciji pod nazivom
“Prevladavanje nejednakosti – položaj žena na tržištu rada”. Ondje su se mogle čuti još neke alarmantne činjenice: žene čine većinu nezaposlenih u Hrvatskoj, za rad iste vrijednosti plaćene su 20 posto manje od muških kolega, a na visokim upravljačkim pozicijama samo je 10 posto žena.

– Puna su nam usta problema s brodogradilištima, gdje je zaposleno 90 posto muškaraca, no nitko ne govori o tome da je tekstilna industrija šaptom pala i da je izgubljeno 100.000 radnih mjesta, ali ženskih. To kao da nije javni problem, jer se podrazumijeva da je hranitelj obitelji muškarac. Ne slažem se da je neminovno da u 21. stoljeću mi žene moramo više raditi i za to biti manje plaćene. Ne pristajem na to da cijena našeg rada mora padati: padat će ako ne pružimo otpor - istaknula je sindikalistica Jagoda Milidrag Šmid.

Konferencija je upozorila i na višestruko diskriminirane žene: one s invaliditetom kao i žene iz nacionalnih manjina. Ramiza Memedi iz udruge Romkinja "Bolja budućnost" predstavila je istraživanje koje je utvrđivalo karakteristike društvenog položaja Romkinja s naglaskom na njihovu obrazovanju.

- Naša polazna teza bila je da Romkinje trpe dvostruku diskriminaciju: kao pripadnice romske zajednice koja je u Hrvatskoj marginalizirana te po rodnoj osnovi, u odnosu na muškarce. Unutar opće niske zaposlenosti Roma, Romkinje su (7%) čak dvostruko rjeđe zaposlene od Roma (16%). Uznemiruje i podatak da 59 posto Romkinja ne pohađa školu jer su morale pomagati u kući - rekla je Ramiza Memedi, dodajući kako su, što se položaja na tržištu rada tiče, Romkinje na samome dnu.

- Situacija je doista paradoksalna. Premda imamo dobre zakone i nacionalnu strategiju, problem je provedba i usklađenost svih mjerodavnih institucija koje skrbe o današnjem položaju žene na tržištu rada – upozorila je organizatorica konferencije Anamarija Gospočić iz udruge CESI.