Lani odmor planiralo 56, sada 52 posto građana

Kriza i krizni porez, a onda i promjena posla, koja ju je jedan mjesec ostavila bez plaće, pomrsili su planove za ljetovanje Zagrepčanki Martini (27). Kako god računala i trošak dijelila na rate, ispada da ni uz najveću štednju ne može računati na izdatak manji od 3000 kuna i na rubu je da prekriži svaku mogućnost da će ovoga ljeta vidjeti more. Kao što je, kako donosi istraživanje GfK provedeno u veljači, 48 posto građana već učinilo.

Anketa među tisuću građana otkriva negativan trend i među onima  koji namjeravaju putovati za godišnji odmor. Naime, u odnosu na isto vrijeme lani malobrojniji su za četiri posto.

Dok je u isto doba prošle godine 56 posto hrvatskih građana imalo namjeru putovati na odmor, ove godine s takvom mišlju bavi se njih 52 posto. Kako bilo, manje želja u konačnici u pravilu znači i manje putovanja, a već lani si je putovanje priuštilo četiri posto hrvatskih građana manje nego godinu ranije. Pri tom su najviše na odmor putovali Zagrepčani i građani iz naselja s više od sto tisuća stanovnika (oko 64 posto), mladi u dobi od 14 do 24 godine, samci, visokoobrazovani i, logično, oni s većim mjesečnim prihodima. Odmor na putovanju provodi 80 posto građana koji zarađuju osjetno iznad hrvatskog prosjeka, dok je broj onih s ispodprosječnim primanjima upola manji. Ipak, većina tada, s obzirom na ograničen budžet, odsjeda kod rodbine ili prijatelja. Ove kategorije stanovništva uglavnom nema u skupini koja si tijekom jedne godine priušti više putovanja; uglavnom su iz Zagreba, visoko su obrazovani i mjesečna im primanja prelaze 9000 kuna.

Kako bilo, većina onih koji su lani bili na moru bit će i ove, a porasla je skupina onih koji su se zadovoljili lavorom - pričekat će još neko vrijeme da se situacija popravi. U pripremama za ljetovanje 2010. su, dakle i dalje Zagrepčani i stanovnici velikih gradova, mlađi i visokoobrazovani, koji uspijevaju svojem kućanstvu mjesečno uprihoditi devet tisuća kuna.