S dolaskom jeseni ne mijenjaju se samo naše svakodnevne navike – drukčije uvjete trebaju i sobne biljke. Manje dnevnog svjetla, niže temperature i početak sezone grijanja znače da biljke koje su tijekom proljeća i ljeta intenzivno rasle postupno usporavaju, pa im treba prilagoditi njegu. Posebnu pozornost zahtijevaju biljke koje su toplije mjesece provele na balkonu ili terasi. Pravodobno unošenje u zatvoreni prostor, pregled zbog mogućih nametnika i smanjivanje zalijevanja mogu biti presudni kako bi zdrave dočekale proljeće.
Biljke poput fikusa, šeflera, citrusa, hibiskusa i različitih vrsta palmi koje su ljeto provele na otvorenom potrebno je na vrijeme zaštititi od niskih temperatura. Za mnoge osjetljive vrste dobro je razmišljati o premještanju u zatvoreni prostor kada se noćne temperature počnu približavati 10 °C, iako točna granica ovisi o vrsti biljke. Tropske biljke posebno su osjetljive na nagli pad temperature, a hladnoća može dovesti do žućenja, oštećenja i opadanja listova.
Nemojte biljke s balkona jednostavno prenijeti među ostalo sobno bilje. Prije toga pregledajte obje strane listova, stabljike i površinu zemlje jer se ondje mogu skrivati različiti nametnici. Listove očistite od prašine i nečistoća, uklonite osušene ili oštećene dijelove te, ako primijetite nametnike, riješite problem prije nego što biljku smjestite uz ostale. Nakon unošenja pronađite im dovoljno svijetlo mjesto. Ipak, nemojte ih smještati neposredno uz radijatore, peći i druge izvore topline jer vruć i suh zrak može dodatno isušiti biljku.
Jedna od najvećih jesenskih pogrešaka jest nastaviti zalijevati biljke jednako često kao tijekom ljeta. Kako se smanjuje količina prirodne svjetlosti i usporava rast, mnogim biljkama treba manje vode. Zamije, sansevijere i sukulenti posebno su osjetljivi na pretjerano zalijevanje, dok potrebe monstere i drugih tropskih biljaka mogu biti nešto drukčije. Zbog toga nije dobro slijediti jedno pravilo za sve biljke. Umjesto zalijevanja prema unaprijed određenom rasporedu, provjerite vlažnost supstrata. Kod brojnih vrsta dobro je pustiti da se barem gornji sloj zemlje osuši prije ponovnog zalijevanja, dok vrste koje podnose sušu mogu ostati suhe i dulje. Stalno mokar supstrat, posebno tijekom hladnijeg dijela godine, povećava rizik od truljenja korijena.
Kako se rast tijekom jeseni i zime kod mnogih sobnih biljaka usporava, smanjuje se i potreba za prihranom. Ako biljka prestane aktivno rasti, prihranu je najčešće moguće znatno smanjiti ili privremeno obustaviti. No ni ovdje ne postoji univerzalno pravilo. Biljke koje tijekom zime imaju dovoljno svjetlosti i nastavljaju aktivno rasti mogu imati drukčije potrebe, pa je najbolje prilagoditi njegu konkretnoj vrsti i uvjetima u domu.
Zima sobnim biljkama donosi još jedan izazov – suh zrak zbog grijanja. Tropske vrste mogu biti posebno osjetljive na nisku vlažnost zraka, dok istodobno treba paziti da biljke nisu izložene hladnom propuhu ili velikim temperaturnim oscilacijama. Uz dovoljno svjetlosti, manje vode i pravilan položaj, većina sobnih biljaka može bez većih problema prebroditi hladniji dio godine. Najvažnije je ne nastaviti automatski s ljetnom rutinom – biljke će vam same, sporijim rastom i sporijim isušivanjem zemlje, pokazati da je vrijeme za promjenu.