Desetljećima znanstvenici istražuju vezu između krvnih grupa i rizika od karcinoma, no tek su nedavne opsežne analize počele davati jasnije odgovore. Sve više dokaza upućuje na to da osobe s krvnom grupom 0 imaju statistički manji rizik od obolijevanja od nekoliko vrsta raka, posebice onih koji pogađaju probavni sustav, u usporedbi s osobama krvnih grupa A, B i AB. S druge strane, krvna grupa A dosljedno se povezuje s nešto višim rizikom. Važno je naglasiti da krvna grupa nije presuda, već jedan od mnogih genetskih faktora koji oblikuju našu predispoziciju za određene bolesti, no ovi nalazi otvaraju vrata novim strategijama prevencije.
Ključ se krije u antigenima, specifičnim molekulama na površini crvenih krvnih stanica. Krvne grupe A, B i AB posjeduju A, B ili oba antigena, dok ih krvna grupa 0 nema. Ti se antigeni ne nalaze samo na krvnim stanicama već i na epitelu probavnog i dišnog sustava, gdje mogu utjecati na stanične procese i imunološki nadzor. Velika meta-analiza s više od sto tisuća pacijenata pokazala je da krvna grupa A nosi oko 12 posto veći ukupni rizik od raka. Konkretno, povezana je s povećanim rizikom od raka želuca, gušterače, dojke i jajnika. Istovremeno, krvna grupa 0 pokazala se kao zaštitni faktor, smanjujući rizik za iste te karcinome.
Najčvršća veza jest ona između krvne grupe A i raka želuca, a jedan od glavnih krivaca je bakterija Helicobacter pylori. Istraživanja su pokazala da su osobe s krvnom grupom A podložnije infekciji ovom bakterijom, koja je poznati uzročnik kroničnog gastritisa, čireva i karcinoma želuca. Vjeruje se da se H. pylori lakše veže za epitelne stanice želuca kod osoba s A antigenom, što dovodi do snažnijeg upalnog odgovora i dugoročno povećava rizik od malignih promjena. Suprotno tome, čini se da osobe s krvnom grupom 0 imaju mehanizme koji ili otežavaju vezanje bakterije ili potiču drugačiji imunološki odgovor.
Iako je veza s probavnim sustavom najizraženija, studije sugeriraju da krvne grupe A, B i AB mogu nositi i blago povišen rizik od raka pluća, kolorektalnog raka te raka vrata maternice. Ipak, stručnjaci poput hematologa Raymonda Comenza upozoravaju da se ovi nalazi ne bi trebali koristiti za donošenje kliničkih odluka za pojedinog pacijenta. Riječ je o malim razlikama u relativnom riziku na razini cijele populacije. Puno veći utjecaj na zdravlje imaju faktori koje možemo kontrolirati, kao što su zdrava prehrana, redovita tjelovježba i prestanak pušenja.
Najnoviji podaci to potvrđuju. Opsežna analiza objavljena u časopisu Oncotarget otkrila je da žene s krvnom grupom A imaju 18 posto veći rizik raka dojke u odnosu na grupu 0. Iako ovo znanje ne treba izazivati paniku, ono bi u budućnosti moglo pomoći u personalizaciji probira i poticanju ranijih pregleda.