Hrvatice su više, deblje, imaju sve veće grudi i tanji struk

Blago muškarcima! Barem onima koji vole na Hrvaticama vidjeti veće grudi jer su one sa svakim naraštajem sve veće. U posljednjih 46 godina prosječne proporcije Hrvatica i te kako su se promijenile.

One su više, deblje, imaju veće grudi i tanji struk, ali bokovi su nam jednako široki kao i ženama sada već davne 1962. godine, kada je prvi put provedeno istraživanje na temelju pet tisuća stanovnika iz Vojvodine u dobi od 7 do 55 godina.

Bokovi nepromijenjeni
- Rezultati antropometrijskog istraživanja koje je završeno 2008. godine nisu nas iznenadili, ali bilo je potrebno napraviti ga upravo zbog konfekcijskih veličina jer nam ove stare, koje još koristimo prema sustavu JUS-a, više ne odgovaraju - kaže inicijator projekta Hrvatski antropometrijski sustav i dekan i profesor Tekstilno-tehnološkog fakulteta dr. sc. Darko Ujević.

Prosječna žena 1962. godine bila je niža za dva centimetra i lakša za 4 do 5 kilograma od današnje Hrvatice koja je visoka 163 cm. Struk joj je bio uži za čak 12 cm, a današnja prosječna Hrvatica ima opseg struka 86 cm. Opseg grudi je danas veći za gotovo tri centimetra te sada iznosi 98,9 cm.

Ono što je već više od 40 godina nepromijenjeno su bokovi, jednako su široki već desetljećima te iznose 104 cm.

Ako je suditi prema mjerama današnjih tinejdžerica Hrvatice će i biti sve više, ali će, nažalost, biti i sve šire. Osim u Hrvatskoj, trend debljanja zabilježen je i u svijetu.

Velika Britanija provela je nova istraživanja, prvi puta nakon 1951. godine, a prema tom istraživanju Britanke su sve deblje.

Mjerenja trebaju biti češća
- Ako se nastavi ovaj trend debljanja, tada će i Hrvati i Hrvatice biti sve deblji, pa će tako biti i postotak debelih veći. Upravo zbog toga, trebalo bi ovakva antropometrijska mjerenja sve češće početi obavljati jer će se i konfekcijske mjere u svijetu stalno korigirati - objašnjava profesor Ujević.

Razlozi debljanja pronalaze se u modernom načinu života, drukčijoj i kvalitetnijoj prehrani koja uključuje i veći unos masnoća.

Kakvi ćemo doista biti u budućnosti teško je predvidjeti. Naše proporcije uvelike ovise i o našim nasljednim osobinama, ali i kvaliteti prehrane i načinu života u budućnosti.

- Ova mjerenja iznimno pomažu i brojnim drugim granama poput medicinske struke i prehrane, sociologije, pedijatrije i brojnim drugima, a ne samo tekstilnoj industriji - dodaje Ujević.

Kroz pola godine u Hrvatskoj bi se trebao pojaviti i novi sustav veličina odjeće te novo označavanje odjevnih veličina, što će skratiti muke mnogim Hrvatima i Hrvaticama jer svi dobro znamo kako je teško danas pronaći odgovarajući konfekcijski broj. 
Hrvatski antropometrijski sustav omogućio je i početak mnogih novih istraživanja, pa je tako u tijeku i projekt antropometrijskog mjerenja sportaša u koji su uključeni sportaši iz pet sportova (nogomet, košarka, vaterpolo, rukomet i veslanje).

Bebe se rađaju duge 50 cm, a s 2 godine blizu su jednog metra
Hrvatske bebe u prosjeku se rađaju dugačke 50 centimetara, a u prvom tromjesečju narastu i za 5 cm. Djevojčice su obično nešto manje od dječaka, a dvogodišnji Hrvati u prosjeku su 98 cm dugi i 15,7 kilograma teški. Kad navrše pet godina visoki su 114 cm i teški 20,6 kg.

Prosječne mjere djevojčica i dječaka od 10,5 do 11,4 godina gotovo su jednake. Visina dječaka u toj dobi je 148 cm, a djevojčice su za jedna centimetar više iako su pola kilograma u prosjeku lakše. One imaju 40,4 kg dok dječaci imaju 41 kg. Najveće iznenađenje istraživanja iz 2008. je to što su naše tinejdžerice od 17 do 18 godina više i za 3 cm od odraslih Hrvatica. Pred punoljetnost one su visoke 166 cm, ali su i znatno lakše od odraslih Hrvatica (imaju samo 58,3 kg dok odrasla Hrvatica ima 68 kg). Opseg grudi im je manji za 10 cm od žena u kasnijim godinama i iznosi 87 cm. U struku su uže za čak 14 cm od svojih majki i sestara, a opseg bokova im iznosi 95 cm. Što se tiče dječaka na pragu punoljetnosti, on je viši za 3 cm od svog oca. Također su i puno lakši (imaju 73,4 kg dok im očevi imaju 82 kg).

Sve brži rast i razvoj tinejdžera stručnjaci objašnjavaju općim poboljšanjem životnih uvjeta i drukčijom odnosno boljom i raznolikijom prehranom.