Atlantida - Mitski otok neki su tražili i u Jadranu

Atlantida - Mitski otok neki su tražili i u Jadranu

25. 07. 2013. u 08:40 0
Kako je pisao Platon, prije desetak tisuća godina savršen svijet nestaje u jednom danu i jednoj noći

Sigurno ste se puno puta u životu zapitali kako bi bilo živjeti u zemlji izobilja, pravednosti i dobrote, u naprednoj civilizaciji koja je ovladala mnogim tehnološkim čudima koja život čine jednostavnim i lakšim. U takvom \"raju na zemlji\" ne bi bilo bolesti ni zločina, nepravde ni siromaštva, jednom riječju vladala bi idila. Jedna slična zemlja navodno je i postojala prije desetak tisuća godina na otoku Atlantidi.

Solon donosi priče

O njoj je prvi pisao još slavni grčki filozof Platon u 4. stoljeću prije nove ere, a tvrdio je kako je dvjestotinjak godina prije toga drugi poznati Grk Solon priču o Atlantidi donio iz Egipta. Solon je bio poznati atenski zakonodavac i pjesnik, jedan od legendarnih sedam mudraca, koji je nakon što je proveo društvene i agrarne reforme u Ateni, deset godina putovao Sredozemljem, pa je tako neko vrijeme proveo i u Egiptu. Ondje je, tvrdio je Platon, u hijeroglifskim zapisima vidio priču o Atlantidi koju je na povratku donio u Grčku. Navodno je i sam Solon u svojim putopisima pisao priču o njoj, tako barem tvrdi povjesničar Plutarh, no to je djelo izgubljeno.

Otok Atlantida bio je veličine \"Libije i Azije zajedno\", opisivao je Platon, što znači da je obuhvaćao površinu Sjeverne Afrike, bez Egipta, te Male Azije, odnosno Turske. Bogatstvo te civilizacije ogledalo se u tome što su dvorci i hramovi bili prekriveni zlatom i srebrom, dok je sam glavni grad bio opasan zidinama od bronce. Atlantida je navodno bila smještena s druge strane Heraklovih stupova (Gibraltar) a dominirala je i zapadnim Sredozemljem. Iako je u Platonovo vrijeme opis lokacije možda bio i jasan, od tada do danas nitko nije uspio locirati Atlantidu, koja je potpuno nestala u \"jednom danu i jednoj noći nesreće\". Najčešće je se smješta u Atlantski ocean ispred Gibraltarskog prolaza, no mnogi se s time ne slažu i, ovisno o tome koji dio Platonova izvještaja tumače, stavljaju Atlantidu na razna mjesta u Sredozemlju, a ima i tvrdnji da se nalazila čak i u današnjoj Švedskoj, Japanu ili u Indijskom oceanu.

Nama je svakako najzanimljivija teorija da se nalazila u Jadranskom moru i da su drevni Atlantiđani tumarali hrvatskom obalom i njome vladali. Postoji, naime, teorija da Heraklovi stupovi nisu oduvijek bili ime za Gibraltar, a pogotovu da to nisu bili u Platonovo vrijeme. Prema toj teoriji, sve do sredine 3. stoljeća pr. n. e. taj je pojam predstavljao područje oko Sicilije, a neki ih čak smještaju na lokaciju Otrantskih vrata, koja čine ulaz u Jadransko more. Legenda kaže da je stanovništvo Atlantide uživalo u blagostanju dugo vremena, sve dok se njihovi vladari, koji su s vremenom \"razrijedili\" svoju božansku krv, nisu pokvarili i zaratili s \"ostatkom svijeta\", odnosno s narodima koji su živjeli u Sredozemlju. U obrambenom ratu koji su predvodili Praatenjani, narodi Sredozemlja uspjeli su inače superiorne osvajače pobijediti.

Preci svih nas

Jednako kao lokacija tog kontinenta misteriozan je i njegov nestanak, a iz Platonova opisa da je nestao u jednom danu i jednoj noći, od posljedica potresa, mnogi špekuliraju kako se opisom Atlantide opisuje uništenje minojske civilizacije na Kreti u erupciji vulkana Tere oko 16. stoljeća pr. n. e. Atlantidu mnogi smatraju Platonovom izmišljotinom kojom je želio slikovito ilustrirati svoje misli o uređenju države, no čak i ako bi to bilo tako, vjerojatno se ljudski rod neće tako lako ohladiti od traganja za dokazom njezina postojanja, bila ona u Atlantiku, Sredozemlju ili Žutom moru. Atlantiđani su, ipak, bili izvanzemaljskog porijekla, gradili su prve piramide i vjerojatno su preci svih nas. Tako tvrde mnoge teorije.

>>Još zanimljivih tema pronađite u našem serijalu Dossier XXL

>>Jesu li znanstvenici zaista otkrili izgubljenu Atlantidu?

Adrenalinska Hrvatska
Rafting može biti idealna zabava, ali hrvatske rijeke kriju mnoge opasnosti
pogledajte na vecernji.hr
Vecernji.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice vecernji.hr slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice vecernji.hr kliknite na "Slažem se".