Kuriozitet

Ne računajući štediše koji su nakon devet godina čekanja došli do svoje ušteđevine, Većeslav Rački jučer je vjerojatno bio najsretniji čovjek u Osijeku. Nakon što je godinama tvrdio da Gradska banka Osijek nije trebala završiti u stečaju, dobit koju je namicao u stečaju te početak isplate štediša poslužit će mu kao opipljiv dokaz da je bio u pravu.

Kako to već biva na ovim prostorima, službeni organi vjerojatno nikada neće utvrditi tko je i kako gurnuo banku u stečaj, kao što se uostalom nikada nije utvrdilo ni tko je kriv za kolaps bankarskog sustava iz druge polovice devedesetih. Stečaj Gradske banke Osijek jedan je od repova koji se vuku iz tih dana, i ima sve šanse da završi hepiendom: štediše će dobiti novce pa makar i umanjene za inflaciju, Rački satisfakciju za sve što je radio, a lokalna sredina neku novu nadu.

Nakon što isplati stare štediše, banka bi, pod okriljem jedine preostale državne banke, HPB-a, trebala postati važna institucija u razvoju slavonskog agrara. Kao što se HPB nametnuo na nacionalnoj razini, vrlo je vjerojatno da će i Agrobanka naći svoje mjesto u Slavoniji, koja je oduvijek bila prilično premrežena raznim interesima i lobijima.

Slavonski su seljaci, jednako kao i tamošnji kombinati, dobrodošli klijenti u gotovo svim poslovnim bankama jer su davali i daju u zalog zemljište čija će se prava vrijednost tek valorizirati. Kažu da će pedalj slavonske zemlje biti zlata vrijedan kada istekne moratorij na prodaju zemljišta strancima, ali do tada treba preživjeti.

Početak isplate štediša Gradske banke predstavlja se kao kuriozitet jer će štedišama biti vraćena ušteđevina i mimo iznosa za koji jamči država. No, kao što upućenima nije potpuno jasno zašto je banka otišla u stečaj, tako nisu posve jasne ni okolnosti zašto je stečaj tako dugo trajao.