Zlatko Vitez

Da glumim 
i hvalim Pavelića, bi li me pozvali u Beograd?!

Foto: arhiva Histrion
Da glumim 
i hvalim Pavelića, bi li me pozvali u Beograd?!
16.03.2015.
u 19:00
'U Plavom podrumu' kabaretska je predstava i posveta nogometu, a Zlatko Vitez ponovno je na sceni u ulozi Franje Haraminčića Frante
Pogledaj originalni članak

Zlatko Vitez ponovno na sceni. Zaigrat će u praizvedbi nogometnog kabarea "U Plavom podrumu" Nina Škrabe 19. ožujka u Histrionskom domu otvarajući 8. Gumbekove dane. Predstavu režira Želimir Mesarić, a u njoj sudjeluju i Ivica Pucar, Pero Juričić, Tara Rosandić, Marija Borić, Ana Majhenić, Luka Bulović i Zvonimir Presečki.

Vraćate se glumi u "U Plavom podrumu". Je li to potvrda poslovice da nije teško žabu u vodu natjerati?

Iako me u kazališnim predstavama nije bilo gotovo pet godina, Nino Škrabe zainatio se da me vrati u hrvatsko glumište napisavši za mene ulogu primjerenu mojim godinama i boleštinama. Tako će kazališna publika opet moći gledati glumca Viteza kojega su pisac Škrabe i redatelj Mesarić "začarali", kako vi rekoste, u žabu: opet skakućem, kreveljim se, pijem vodu umjesto histriončeka, baš kao pravi žabac. Često nakon naporne probe pozelenim od bijesa i pitam se: koji me vrag opet natjerao u tu kazališnu "žabokrečinu"?

Hoće li predstava "U plavom podrumu" Nina Škrabe biti hrvatska verzija srpskog filma i TV serije "Montevideo, Bog te video"?

Siguran sam da neće jer među nama nema ničeg zajedničkog ni usporedivog. Mi radimo svoju osamdesetu predstavu, a nemamo ni status ni sredstva gradskog kazališta, a tamo je riječ o filmskoj i televizijskoj produkciji iza koje stoji državna politika i financije. Nisam gledao spomenuti srpski film i seriju, a rijetko gledam i hrvatske filmove (osim ponekad one u kojima sam i ja davno glumio, ha-ha!). A srpske filmove ne gledam jer još uvijek ne mogu zaboraviti slike srpskih tenkova kako kreću razarati Vukovar. No čitam u vašim novinama da su ponovno i srpski glumci masovno krenuli prema Hrvatskoj, poglavito oni koji veličaju četništvo. Prati ih opće oduševljenje naših kazališnih i inih autoriteta. Javno se usprotivio kolega Siniša Ružić. Možete li zamisliti da Vitez u nekoj seriji glumi Antu Pavelića, da u razgovorima za medije veliča ustaštvo, pa onda bude pozvan u Beograd na BITEF?!

Otvarate li ovom predstavom ponovno temu o imenu nogometnog kluba Dinamo?

Ta je tema odavno apsolvirana i nije tema kojom bi se trebala baviti kazališna predstava. "U Plavom podrumu" je kabaretska predstava i njenom praizvedbom 19. ožujka otvaramo osmi međunarodni festival kabareta Gumbekovi dani. Predstava je posvećena "najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu" – nogometu. Uz pratnju glazbe, plesa i pjesme interpretira se nogometna i ina povijest Zagreba, Hrvatske, Europe i svijeta, od godine 1930. do 1946., od pobjede reprezentacije Zagreba nad Madridom i neodlaska hrvatskih nogometaša na Svjetsko prvenstvo u Urugvaj (zbog ubojstva Stjepana Radića) do boljševičkog zatiranja tradicije najznačajnijih zagrebačkih nogometnih klubova te osnivanja "Dinama". Eto, bit će i "Dinama"!

Koliko današnje generacije znaju o nogometašu kakav je bio Ico Hitrec?

Ico Hitrec je legenda zagrebačkog nogometa. Kao ljubitelj nogometa često sam slušao o njegovim velikim igrama i golovima. No Hitrec je lijepo i pjevao, svirao je gitaru. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata zajedno s braćom Dolinar pomagao je u spašavanju Židova, Srba i Roma. Nakon završetka rata spasio je i mnogo hrvatskih vojnika, jer su njegov osmijeh i ime otvarali sva vrata i rušili zidove ideologija. Godinama sam se dogovarao s Ninom Škrabom da o Iceku, kako su ga od milja zvali navijači, napiše kazališni komad. Bio bih presretan da gledajući našu predstavu današnje generacije više saznaju o Ici Hitrecu i o njegovu vremenu.

Nekada ste bili u upravi maksimirskog kluba. Idete li danas na njegove utakmice?

Da, bio sam predsjednik Skupštine NK Croatije u vrijeme kad je postigla sjajne uspjehe na međunarodnom planu i kad je naša momčad bila okosnica hrvatske reprezentacije koja je osvojila treće mjesto na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998. godine. Rado se sjećam tog razdoblja svog života i sjajne atmosfere koja je vladala i u klubu i u gledalištu. Nikad neću zaboraviti utakmicu s Partizanom koju smo dobili sa 5:0, a cijeli je stadion grmio: "Vukovar, Vukovar!" I sad se naježim kad se toga sjetim. Na stadion više ne odlazim, a nogomet pratim na televizijskim postajama.

Portali su puni tekstova o potpori koju je Ministarstvo kulture dodijelilo Histrionima za monografiju o vašem jubileju?

Drago mi je da za našu monografiju postoji tako velik interes. Bit će to sigurno sjajna izdavačka prezentacija, kako književna tako i likovna. Zahvaljujem Ministarstvu kulture RH, posebice ministrici Andrei Zlatar Violić i Vladimiru Stojsavljeviću koji su prepoznali vrijednost četrdesetgodišnjeg trajanja Glumačke družine Histrion i naš doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti te su podržali i naš izdavački pothvat.

>> Smije li čovjek koji je glumio Dražu igrati u Dubrovniku?

Praktično rješenje

Jednu grešku s novcem radi većina građana: Stručnjak za financije ima top savjet kako je uspješno izbjeći

Rano počnite planirati mirovinu, pametno birajte investicije i budite dosljedni u svojim financijskim odlukama kako biste uživali u financijski stabilnijoj budućnosti, poručuju financijski stručnjaci i savjetuju početi sa štednjom već od prvog zaposlenja. Međutim, kako početi investirati i planirati mirovinu kada nam se teško uopće zamisliti u budućnosti, pogotovo ako smo tek u dvadesetima?

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 26

Avatar TvojUjko
TvojUjko
19:21 16.03.2015.

Da glumiš Pavelića pokazao bi im kao i on u Beogradskom parlamntu kad su mu rekli da će doći "laku noć za Hrvate" i kad su ubili Stjepana Radića, da će on okrenuti ploću..

BK
B Kosa
20:58 16.03.2015.

cetnici su molili pavelica dain pusti dase povuku preko hrvatske. Jer ce in komunisti poklati sve. Pavelic in je pustio i ako je se morao zamjeriti luburicu

Avatar puma001
puma001
16:30 17.03.2015.

Sam termin "Jugoslavenstvo" sklopljen je u drugoj polovici 19-og stoljeća od strane dva hrvatska katolička biskupa, to su bili Josip Juraj Strossmayer i Franjo Rački. Za njih obojicu Jugoslavenstvo bilo je supranacionalni kulturalni patriotizam, ideja koja može i treba ujediniti sve Južne Slavene. No, kao i Ilirski pokret, Strossmayer i Rački su naišli na slabi odaziv drugih Južnih Slavena. Srbi, koji su se tih godina primarno bavili borbom protiv Turaka, nisu bili odveć zainteresirani za ovakve ideje. Za srpske nacionaliste Jugoslavenstvo nije predstavljalo nekakav konkretan dobitak i nije im bilo jasno zašto bi se uopće povezivali s Hrvatima, koji su u jednom sasvim drugom bloku. I sjasite vec jednom vise sa srba,komunisti su unistili srbe za uvijek nek vam vise to udje u glavu,jer da nije bilo njih nebi bilo ni vas ni drzave koju imate danas zato ne pljujte po njima,ne glumite ako to neko treba da radi onda su to Srbi.