Na 20. Vukovar film festivalu u amfiteatru ispred Vukovarskog vodotornja večeras je prikazan dokumentarni film 'Vjesnik – posljednje izdanje' pod redateljskom palicom glavnog urednika Večernjeg lista Dražena Klarića. Film donosi priču ne samo o usponu i nestanku kultnog nebodera nego i najveće izdavačke kuće od Beča do Atene, simbolu hrvatskog novinarstva.
Dokumentarac 'Vjesnik – posljednje izdanje' ne bavi se samo sudbinom jedne zgrade koja je nestala u požaru, već mnogo širim kontekstom – ljudima koji su ondje stvarali, generacijama novinara i urednika te društvenim i političkim promjenama koje su se prelamale kroz stranice Vjesnikovih izdanja. U vremenu najveće snage izdavačke kuće iz tog su se nebodera oblikovale novinske priče koje su obilježile desetljeća. Među njima su bili Start, Danas, Arena, Svijet i brojna druga izdanja, dok je magazin Erotika dosezao nakladu od čak pola milijuna primjeraka. Vjesnik je u jednom trenutku predstavljao puno više od medijske kuće – bio je svojevrsni centar novinarstva, kulture i društvenih zbivanja.
Nakon nestanka tog izdavačkog sustava opstao je Večernji list, u čijoj je potpunoj produkciji nastao i ovaj dokumentarni film. Redatelj filma je Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista, koji zajedno s producenticom i urednicom videosadržaja Večernjeg lista Petrom Balijom potpisuje scenarij. Koscenarist je novinar 24sata i Expressa te književnik Boris Rašeta.
O povijesti Vjesnika u filmu govore brojni sugovornici koji su svojim radom bili povezani s tom izdavačkom kućom. Svoja sjećanja podijelili su novinar i izdavač Ninoslav Pavić, bivše glavne urednice Večernjeg lista Ružica Cigler i Branko Tuđen, nekadašnji glavni urednik Vjesnika Zlatko Herljević, pokretač i urednik magazina Erotika Milivoj Pašiček, redateljica, teatrologinja i spisateljica Snježana Banović, profesorica Fakulteta političkih znanosti Marijana Grbeša Zenzerović, glazbenik Jasenko Houra, Večernjakovci Danijel Lijović i Nikolina Orešković, Mira Čujić, nekadašnja recepcionerka i zaposlenica Vjesnika koja je u toj kući radila 22 godine, te Mirko Galić, novinar i diplomat, ujedno i bivši glavni urednik političkog tjednika Danas.
O razmjerima moći tadašnje izdavačke kuće svjedoči i podatak da je u trenutku propasti Vjesnik bio vlasnik više od tisuću stanova. Zaposlenicima se godišnje dodjeljivalo oko stotinu stanova kroz tadašnji sustav stanarskog prava.
Govoreći uoči projekcije, Dražen Klarić naglasio je kako film ne treba promatrati kao priču o rušenju jedne zgrade, već kao svjedočanstvo o ljudima i vremenu koje je Vjesnik oblikovalo. - To nije priča o zgradi. To nije priča samo o dnevnim novinama Vjesnik. To je i najtiražniji magazin u Jugoslaviji, Start. To je i Erotika, to je i Studio i cijeli niz drugih magazina... Profesorica Grbeša je u filmu izgovorila jednu vrlo mudru rečenicu: u zemlji koja je bila politički slobodna postale su određene društvene slobode. One su se upravo vidjele kroz Start i kroz ta izdanja. Ono što je možda vrlo važno jest da je Start bio prvi magazin u tom istočnom bloku u kojem su žene preuzele važne uloge. Ne samo da su bile novinarke, nego i urednice, te su se otvorile ženske teme. Tako da je naprosto ta izdavačka kuća, koja je zapošljavala 6000 ljudi, bila ispred svog vremena. Film nije o zgradi. Film je o ljudima koji su stvarali taj Vjesnik, o tim izdanjima, o jednoj generaciji, o jednom vremenu, Deklaraciji o hrvatskom jeziku, Hrvatskog proljeća, tih promjena nakon Titove smrti i novog vala uspostave moderne Hrvatske, Domovinskog rata i u konačnici završavamo opet tom zgradom koja u potpunosti nestaje. Tko je zapalio Vjesnik i kako se zapalio Vjesnik, to je u ovom filmu apsolutno sekundarno - kazao je Klarić prije.
Vjesnik je bio medijska utvrda zločinačkog, antihrvatskog komunizma.