Da se antičko čudovište Gorgona pokazalo dobrim za slavnu našu grupu umjetnika Gorgona – koja je djelovala od 1959. do 1966. preuzevši ime čudovišta iz pjesme istaknutog avangardista Dimitrija Bašičevića Mangelosa – istaknuo je povjesničar umjetnosti Jerko Ješa Denegri otvarajući u porečkoj Villi Polesini izložbu "Gorgona nekad i danas". Važan je to prilog četvrtome izdanju "Umjetnik na odmoru" koje u suradnji s turističkim sponzorom Valamarom priređuje Kolekcija avangarde Marinko Sudac.
Od rujna u MSU
U Polesini je izložba kratkog trajanja, no njezino se izdanje u rujnu seli u zagrebački Muzej suvremene umjetnosti, uz što je akademski slikar i književnik Željko Kipke najavio i objavu monografije o Gorgoni u izdanju Instituta za istraživanje avangarde čiji je utemeljitelj kolekcionar Marinko Sudac. Grupa u kojoj su djelovali Julije Knifer, Josip Vaništa, Đuro Seder, Marijan Jevšovar, Ivan Kožarić, Miljenko Horvat, Dimitrije Bašičević Mangelos, Matko Meštrović i Radoslav Putar, poticajna je ostala do danas jer su njezini akteri djelovali i poslije njezina kolektivnog rada. Povijest druge polovice 20. stoljeća to jasno pokazuje. Vaništa i Kožarić djeluju i danas, a na noge su digli konceptualu 70-ih i novu umjetničku praksu 80-ih. Ne uzvraćaju im samo Denegri i Kipke... Gorgona djeluje do danas poput lančane reakcije pa i nove generacije avangardnih umjetnika prepoznaju u Gorgoni energiju kakva i njih vuče u vode avangardne umjetničke misli.
U duhu vremena
Ješa Denegri jedan je od najvećih poznavatelja Gorgone i suputnik njezinih članova koje je osobno poznavao i s njima surađivao. Jasno je on tu naznačio kako je djelovanje Gorgone išlo mimo proklamiranih načela kojima su se umjetnici onog doba često prilagođavali. Gorgona je bila prije svega intelektualna zajednica u dosluhu s društvom i duhom vremena u kojem je djelovala, ali ne pod njihovom šapom. Članovi Gorgone ponašali su se kao nisu živjeli u komunizmu, kako je to zapisao Marijan Jevšovar. A na webu se može naći i sve što je Denegri govorio o Gorgoni na Izložbi "Gorgona nekad i danas" u newyorškoj MoMi potkraj 2012.
>>Zagrebačka Gorgona u galeriji Żak Branicka u središtu Berlina