Radnici koji su kopali uz plažu La Almadraba u Alicanteu otkrili su mnogo više nego što su očekivali kada je rutinski projekt obnove na svjetlo dana 'izvukao' naizgled bezopasan komad kamena. Ubrzo se ispostavilo da se ne radi o običnom kamenu, već o dvije tisuće godina staroj rimskoj mramornoj bisti u šokantno dobro očuvanom stanju.
Artefakt, za koji se vjeruje da potječe iz prvog ili drugog stoljeća poslije Krista, najvjerojatnije prikazuje božicu Veneru, što sugerira da su čak i stari Rimljani cijenili estetiku uz obalu mora. Stručnjaci su, kako prenosi New York Post, izjavili da je djelo toliko dobro očuvano da bi moglo predstavljati jedan od najznačajnijih nalaza iz rimske ere u čitavoj regiji, a otkriće se dogodilo tijekom pripremnih iskopavanja za obnovu obalne šetnice. Područje La Almadrabe već je poznato kao arheološki lokalitet, a ovaj pronalazak daje mu dodatnu težinu.
Dužnosnici iz Alicantea odmah su nalaz proglasili velikim povijesnim otkrićem, nazivajući ga "rimskom glavom velike umjetničke kvalitete i u izvrsnom stanju očuvanosti". Lokalna vijećnica za kulturu, Nayma Beldjilal, vjeruje da bi ovo mogao biti "jedan od najvažnijih nalaza rimske skulpture u povijesti Alicantea i provincije". Bista, visoka 22,22 cm i široka 19,78 cm, vjerojatno je nekoć krasila dom istaknutog i bogatog rimskog građanina, koji je, kao i mnogi danas, želio uživati u pogledu na more. Ovo otkriće nije samo obogatilo kulturnu baštinu mjesta, već je privremeno zaustavilo i sve planirane radove na obnovi plaže, koja je trebala biti ponovno otvorena ovog ljeta. Bageri su utihnuli, a na scenu su stupili arheolozi koji pažljivo istražuju svaki centimetar nalazišta.
Prema riječima stručnjaka, bista najvjerojatnije potječe iz razdoblja Visokog Rimskog Carstva, vremena kada se rimski utjecaj širio diljem tadašnjeg svijeta, a s njim i njihov ukus za dramatično oblikovanu mramornu kosu. José Manuel Pérez Burgos, voditelj odjela za integralnu baštinu, pojasnio je kako bista predstavlja "frizuru helenističkog utjecaja, s valovitom kosom skupljenom unatrag i razdjeljkom po sredini, slijedeći idealizirani model prikaza božanstava poput grčke Afrodite ili rimske Venere". Ovo nije prvi susret ovog područja s Rimom; arheolozi su još 2009. godine u blizini otkrili ostatke rimske vile povezane s drevnim gradom Lucentumom. Tada su pronađeni temelji kuća, ostaci keramike i kovanice iz tog doba.
Ovo senzacionalno otkriće rimskih artefakata dio je šireg trenda sve češćih arheoloških pronalazaka diljem Španjolske, koja je iznimno bogata nalazištima iz rimskog doba. Posljednjih godina zabilježena su brojna značajna otkrića koja svjedoče o bogatoj povijesti regije. Primjerice, 2021. godine na plaži u Andaluziji otkriven je dobro očuvan kompleks rimskih kupelji. Arheolozi su također u blizini Gibraltara dokumentirali olupine više od trideset brodova iz različitih razdoblja, uključujući i rimsko. Nedavno je na olupini rimskog broda ispred Mallorce pronađen i novčić iskovan u Sisciji, današnjem Sisku, što jasno ukazuje na razgranate trgovačke veze unutar Rimskog Carstva. Takvi pronalasci ne samo da obogaćuju naše razumijevanje prošlosti, već i potiču daljnja istraživanja te naglašavaju važnost zaštite kulturne baštine.
Slično uzbuđenje dogodilo se i u Švicarskoj ranije ove godine, kada su ronioci u jezeru Neuchâtel otkrili dvije tisuće godina staru rimsku olupinu broda, prepunu nevjerojatno dobro očuvanog tereta. Među pronađenim predmetima bile su keramičke posude, alati, amfore, pa čak i dva rimska mača, poznata kao gladijusi. Arheološki stručnjaci izjavili su kako "bogatstvo i raznolikost ove zbirke predmeta, u izvrsnom stanju očuvanosti, čine ovo otkriće iznimnim". Vjeruje se da olupina, koja datira između 20. i 50. godine poslije Krista, pripada rimskom trgovačkom brodu koji je plovio drevnim trgovačkim putovima.