Ugledni hrvatski povjesničar Milko Brković, koji se bavio srednjovjekovnom hrvatskom poviješću, preminuo je iznenada u četvrtak u Briševu kod Zadra, gdje je u petak i pokopan, doznaje Hina na Sveučilištu Zadar.
Milko Brković rođen je 15. listopada 1949. u Putkovićima kraj Viteza. Studij teologije završio je u Zagrebu, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zadru.
Brković je od 1988. upravitelj Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zadru, a od 1990. i urednik Radova Zavoda HAZU.
Proučavao je srednjovjekovnu povijest Hrvatske i Bosne. U časopisu sarajevskog ogranka Matice hrvatske za travanj-rujan 2004. Brković je u tekstu "Kulturna baština u Bosni i Humu" utvrdio kako je "Evanđelistar kneza Miroslava", koji se sačuvao u samostanu Hilandaru na gori Atosu posvećen knezu Miroslavu, ocu kneza Andrije Humskoga, a ne Nemanjinu bratu Miroslavu, koji je jedno vrijeme također bio humski knez, pa se zbog te zamjene i poznato "Miroslavovo Evanđelje" njemu pripisivalo.
Naime, povijesni izvori svjedoče, napisao je Brković, da se otac srpskog Miroslava nije zvao Zavida jer je Zavida bio otac Miroslava Humskoga. Nemanjin brat Miroslav uzeo je iz dvora bivšega kneza Miroslava Evanđelistar i darovao ga svojem bratu Rastku, poslije Savi pa je nakon toga Evanđelistar odnesen u samostan Hilandar na Atosu.
Prof. Brković je utvrdio i kako "Evanđelistar" nije sastavljen prema istočnom obredu niti je pisan bugarsko-srpskom ćirilicom 11. i 12. stoljeća". Pisan je najstarijim oblikom hrvatske ćirilice, bosančicom, koja je još bila pod jakim utjecajem glagoljice, a jezik mu je hrvatska redakcija starocrkvenoslavenskoga jezika, napomenuo je.
Naglasio je i kako su "umjetnički ukrasi na njemu rađeni u romanskom stilu talijanskog utjecaja kao i oni u ostalim djelima dalmatinske Hrvatske." "Među tim ukrasima nalazi se i hrvatski pleter", napisao je Brković.
Brković je objavio više knjiga, među kojima i "Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža" te "Srednjovjekovna Bosna i Hum: identitet i kontinuitet".