Novi Netflixov kriminalistički triler "The Rip", u kojem glavne uloge tumače Matt Damon i Ben Affleck, našao se u središtu pravnog spora nakon što su dvojica policajaca iz Miamija podnijela tužbu tvrdeći da ih film prikazuje kao korumpirane i moralno kompromitirane osobe.
Film, inspiriran stvarnom policijskom akcijom iz 2016. godine, prati dvojicu pripadnika narkotičkog odjela koji tijekom racije pronalaze više od 20 milijuna dolara skrivenih u kući povezanoj s kriminalnim kartelima. Iako je stvarni slučaj u javnosti bio predstavljen kao velika policijska pobjeda, filmska verzija priče uvodi elemente korupcije, dvostrukih igara, suradnje s kartelima i nasilnih obračuna, uključujući i ubojstvo DEA agenta.
Zbog toga su policajci Jason Smith i Jonathan Santana podnijeli saveznu tužbu protiv produkcijske kuće Artists Equity, koju su osnovali Damon i Affleck, kao i protiv koproducenta Falco Pictures. U tužbi navode da, premda njihova imena nisu izravno korištena, likovi iz filma sadrže dovoljno specifičnih detalja da ih javnost bez poteškoća poveže sa stvarnim osobama koje su vodile istragu.
Policajci tvrde da film implicira neetično ponašanje i kriminalne aktivnosti povezane sa stvarnom operacijom te da ih prikazuje kao "prljave policajce". Uz klevetu, tužba uključuje i optužbe za nanošenje emocionalnog stresa i klevetu po implikaciji. Iznos odštete zasad nije objavljen.
Prema sudskim dokumentima, odvjetnici policajaca pokušali su još krajem 2025. godine spriječiti objavu filma upozoravajući produkcijske kuće na moguće posljedice. Odgovor su, tvrde, dobili tek nakon premijere početkom 2026., kada su njihove primjedbe odbačene uz obrazloženje da film nikoga izravno ne identificira niti tvrdi da prikazuje stvarne osobe.
Jonathan Santana, koji je bio vodeći detektiv u stvarnom slučaju, izjavio je da je nakon izlaska filma postao predmet ismijavanja u zajednici te da ga ljudi ispituju "koliko je kanti novca ukrao". Njihov odvjetnik Ignacio Alvarez tvrdi kako je šteta za reputaciju njegovih klijenata trajna i ozbiljna.
Stvarni događaj koji je poslužio kao inspiracija dogodio se u lipnju 2016. godine, kada je policija Miami-Dadea zaplijenila više od 24 milijuna dolara skrivenih iza lažnog zida na tavanu kuće osumnjičenog trgovca marihuanom Luisa Hernandez-Gonzaleza. Bila je to najveća zapljena gotovine u povijesti te policijske uprave.
Pravne stručnjake sada posebno zanima pitanje može li publika lako povezati fikcionalizirane likove sa stvarnim osobama, čak i kada se njihova imena ne koriste. Upravo bi to moglo biti ključno u odluci suda o tome jesu li autori filma prekoračili granicu između kreativne interpretacije i narušavanja nečijeg ugleda – a posljedice bi u Americi, koja počiva na presedanskom pravu, mogle biti dalekosežne.