Izložba pod nazivom "U potrazi za bijelim jelenom – fantastična bića u naivnoj umjetnosti" otvara se u petak, 10. listopada u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama, a okosnica postava bit će motivi iz legendi i mitova.
Tematska izložba istražuje svijet legendarnih i mitskih stvorenja kroz prizmu naivnog slikarstva i kiparstva. Naivni su umjetnici prikazivali ne samo stvarne, već i zamišljene životinje, odnosno one koje su postojale u mitovima, legendama i narodnim vjerovanjima.
Cilj izložbe je potaknuti suvremene nasljednike te tradicije na istraživanje nepoznatog, kreativnu hrabrost i inovaciju, ističe se u najavi izložbe. Na izložbi sudjeluje niz umjetnika, među kojima su Đurđica Balog, Nadica Belec, Ivan Generalić, Josip Generalić, Franjo Klopotan, Zlatko Kolarek, Ivan Lacković Croata, Franjo Mraz, Ivan Večenaj i mnogi drugi. Poseban ugođaj stvaraju i pažljivo odabrani etno predmeti iz privatnih zbirki, koji donose dašak prošlih vremena i povezuju tradiciju s današnjim trenutkom. Izložba će u Hlebinama biti otvorena do 11. siječnja 2026. godine, nakon čega seli u Gradski muzej Križevci i Gradski muzej Čazma.
Projekt je ostvaren uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, Koprivničko-križevačke županije i Grada Koprivnice.
Što se tiče same naivne umjetnosti, ona je nekoć bila planetarno popularna, u Francuskoj zvana čudom, a danas kao da se odustalo od nje kao hrvatskog brenda
Prošli su dani kada slikari naive nisu mogli producirati onoliko koliko su zahtijevali kolekcionari. Dani hlebinskih legendi po kojima je Ivan Generalić od jednog oslikanog stakla mogao kupiti Mercedes, a oko njegovih čuvenih “Jelenskih svata” tukli se Brežnjev i Todorić. Izgubio je sovjetski vođa, a slika je, navodno, završila na zidu dvorca u Šestinama. Danas kao da se od naive odustalo kao od hrvatskog brenda iako neki su njeni autori, poput ovih koji će biti izloženi, izdržali test vremena. Nije da nema njihovih nasljednika, ali nema percepcije naive koja je u njihovo vrijeme bila na svojem vrhuncu.
Valja podsjetiti da je naiva nastala krajem 20-ih godina prošlog stoljeća kao organizirani pokret umjetnika protiv ustaljenih dogmi i proizvodnje umjetnosti koja ukrašava salone buržoazije. Nositelj otpora bila je Grupa Zemlja koja u likovni izričaj unosi reprezentaciju potlačenih klasa, a odlazili su i na selo, preciznije u Hlebine, i poticali seljake da slikaju svoju tešku svakodnevicu. Tu praksu povijest umjetnosti naziva hlebinskom školom. U poslijeratnom razdoblju naiva je bila planetarno popularna, čak toliko da joj francuski kritičari tepaju “jugoslavensko čudo”. Komercijalni bum doživjela je i buđenjem hrvatskog nacionalnog osjećaja početkom devedesetih godina. Nakon te epizode kao da je zapela u svojevrsnoj ilegali. S obzirom na to da je u pitanju pravac koji predstavlja važan dio kulturnog identiteta i baštine Hrvatske, posebno Podravine, nezaobilazna je pri predstavljanju zemlje u svijetu i trebalo bi možda promijeniti medijsku sliku tog autentičnog smjera hrvatske umjetnosti.