Ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za književnost je kanadska pjesnikinja Anne Carson. Obznanila je to Švedska akademija na jučerašnjoj ceremoniji u Stockholmu, a Carson je tu najprestižniju književnu nagradu na svijetu zaslužila, kazali su, "za svoj odvažan i inventivan opus koji je, u razigranom dijalogu s klasičnom tradicijom, stvorio nove forme suvremene književnosti". Prema riječima tajnice Švedske akademije Ingrid Carlberg, uoči proglašenja uspjela se nakratko čuti s Anne Carson, koja je "bila vrlo ugodno iznenađena", te se pjesnikinja, kaže, trenutačno nalazi na Islandu, "gdje sluša vjetar".
"Gotovo cjelokupno njezino književno stvaralaštvo usredotočeno je na sjecište filologove opsjednutosti riječima i pjesnikove težnje za pronalaženjem novih značenja", izjavio je Anders Olsson, predsjednik Nobelova odbora za književnost.
Carson crpi nadahnuće iz širokog raspona izvora, od antičkih Grka do Johna Keatsa, Virginije Woolf i Emily Brontë, što rezultira "razigranim i ironičnim djelima koja se kreću ne samo između klasične i moderne poezije nego i između različitih žanrova i umjetničkih formi", rekao je.
Anne Patricia Carson rođena je 21. lipnja 1950. godine u Torontu. Njezina ljubav prema svijetu, književnosti i jeziku antičke Grčke rodila se još u srednjoj školi. Studij je započela na St. Michael's Collegeu na Sveučilištu u Torontu, no zanimljivo je spomenuti da ga je dva puta napustila. No, na koncu je magistrirala 1975. godine, a 1981. i doktorirala klasičnu filologiju. Carson je danas priznata stručnjakinja u tom području, a objavila je, među ostalim, i deset prijevoda grčkih tragedija.
Tijekom svoje bogate karijere predavala je na brojnim uglednim sveučilištima, uključujući američki Princeton i NYU, kao i kanadski McGill. Primila je brojna druga važna priznanja za svoj izniman doprinos književnosti. Među njima se ističu MacArthurova stipendija te Guggenheimova stipendija. Također, bila je prva žena koja je osvojila nagradu T. S. Eliot, a ušla je u povijest i kao prva osoba koja je dva puta osvojila prestižnu kanadsku Griffinovu nagradu za poeziju. Godine 2005. imenovana je članicom Reda Kanade, što je jedno od najviših civilnih odlikovanja u njezinoj domovini. Njezina su djela redovito ulazila u uži izbor za najvažnije svjetske književne nagrade.
Svoju je spisateljsku karijeru započela 1986. godine djelom "Eros the Bittersweet", koje se temeljilo na njezinoj doktorskoj disertaciji. Tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća objavila je niz zapaženih knjiga, među kojima se posebno ističu kratki eseji "Short Talks" i zbirka "Plainwater". Vjerojatno najpoznatije djelo u njezinu opusu je roman u stihu "Autobiografija crvenog" iz 1998. godine, u kojem je Carson preoblikovala antički mit o Heraklu i čudovištu Gerionu u suvremenu, emotivnu priču o odrastanju, ljubavi i slomljenom srcu. Nastavak te priče uslijedio je 2013. godine u knjizi "Red Doc>". Njezino najnovije djelo, zbirka proznih tekstova iz različitih publikacija pod nazivom "Wrong Norma", objavljeno je 2024. godine, a te godine Carson je s čitateljima u intimnom eseju u London Review of Books podijelila i da boluje od Parkinsonove bolesti.
U svojim autorskim djelima Carson se oslanja kako na djela antičke grčke književnosti i filozofije tako i na vlastiti život, kao što je slučaj s knjigom "Nox", objavljenom 2010. godine, koja se bavi višedesetljetnom odsutnošću njezina brata Michaela, a potom i njegovom smrću.
Predsjednik Nobelova odbora za književnost Anders Olsson to je djelo opisao kao "ostvarenje koje je podjednako kiparsko koliko i književno, epitaf u obliku kutije koja sadrži harmonikasto presavijene stranice s fotografijama, pismima i drugim zapisima posvećenima njezinu preminulom bratu, kao i Carsonin prijevod elegije koju je rimski pjesnik Katul napisao u spomen na vlastitog brata".
Našim su čitateljima trenutačno dostupna tek dva djela Anne Carson, "Vježba zvana Albertina", objavljena 2019. godine u izdanju Bookse i Multimedijalnog instituta MaMa, te "Razstvaranje", koje je izdala Naklada Ljevak, oba u prijevodu Miroslava Kirina. No, kako najavljuje MaMa, uskoro iz tiska izlazi i prijevod njezine drame "Norma Jeane Baker Trojanska", koja spaja priče o Heleni Trojanskoj iz Euripidove drame "Helena" i Marilyn Monroe.
"Prevoditelj Miroslav Kirin i ja baš smo jučer razgovarali o Anne Carson, komentirajući kako se često nalazi među favoritima za Nobelovu nagradu, no oboje smo zaključili kako je mala vjerojatnost da će je zaista i dobiti", kazala nam je urednica knjige "Razstvaranje" Ana Brnardić.
"Iznenađeni smo, ali i ushićeni što je upravo ona ove godine osvojila Nobela. To je posve zasluženo jer Anne Carson je jedna od najzanimljivijih i najintrigantnijih suvremenih svjetskih spisateljica i svako njezino novo djelo iščekuje se s velikim zanimanjem. Njezin je opus iznimno raznolik, a jedan od njezinih dominantnih interesa jest uklapanje antičke tradicije, odnosno njezino povezivanje sa suvremenošću, koristeći sažete rečenice koje su pod velikim utjecajem avangardne književnosti s početka 20. stoljeća. U tome je posebnost njezina izražaja", dodaje urednica.
"Osim toga, njezine knjige, osim što su eksperimentalne u tekstu, često su eksperimentalne i u svojim likovnim i dizajnerskim rješenjima koja nadopunjuju sam tekst i u tome ona u potpunosti autorski sudjeluje. Jedna od njezinih specifičnosti jest i probijanje granica između žanrova te tako, primjerice, 'Razstvaranje' u sebi sadrži i pjesme i eseje, tekst za oratorij i scenarij za dokumentarni film", zaključuje Brnardić, koju posebno veseli što će ova nagrada zasigurno dovesti i do toga da se na hrvatski jezik prevede više djela Anne Carson.
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se od 1901. godine. Neki od recentnih dobitnika su i Annie Ernaux, Bob Dylan, Abdulrazak Gurnah, Louise Glück, Peter Handke i Olga Tokarczuk. Prošle godine nagradu je dobio mađarski autor László Krasznahorkai, a Carson je tek devetnaesta žena u povijesti kojoj je ukazana ta čast. Svoju će medalju, diplomu i novčanu nagradu u iznosu od 12 milijuna švedskih kruna, ili nešto više od milijun eura, službeno preuzeti na svečanoj ceremoniji u Stockholmu ovog prosinca,