Najmoćnije žene u kulturi u Hrvatskoj

Brojne žene igraju važnu ulogu u kulturi u Hrvatskoj. Donosimo vam pregled 16 utjecajnih Hrvatica u kulturi koje je Večernji list uvrstio u izbor 100 najmoćnijih Hrvatica.

Dubravka Vrgoč

Intendantica HNK Zagreb. Bivša kazališna kritičarka Vjesnika dva je puta u kazalištima dočekana “na nož”, i dva se  puta na čelu tih kazališta upisala u povijest hrvatskog kazališta. Sada joj teče drugi mandat intendantice HNK Zagreb, a iza sebe je već ostavila legendarne naslove: “Ciganin, ali najljepši”, “Ljudi od voska”, “Gospoda Glembajevi” u baletnoj izvedbi, baš kao i balet “Smrt u Veneciji”, prvi zagrebački balet izabran među pet najboljih u Europi. Hitovi su to za koje se uporno traži ulaznica više. Zbog nje je kazalište ponovno postalo “in”. 

Jasminka Poklečki Stošić

Ravnateljica Umjetničkog paviljona. Zahvaljujući njenoj stručnosti, upornosti i znanju Paviljon je proteklih godina udomio izložbe eminentnih umjetnika poput Miróa, Giacomettija, Emanuela Vidovića, Chagalla, Balthusa, Braquea, Vlahe Bukovca i njegova učitelja Alexandrea Cabanela. Tu su i izložbe u sklopu kojih nam u 2019. godini dolazi najveća izložba Alexandera Caldera u ovom dijelu Europe.

Snježana Pintarić

Ravnateljica MSU. U zemlji koja ozbiljno štedi u kulturi samo se Jadranka Pintarić u svojoj biografiji može podičiti podatkom da je bila na čelu muzeja koji se uspio ne samo izboriti nego i izgraditi i preseliti u novu zgradu. Činjenica da je Muzej suvremene umjetnosti jedina zgrada u Zagrebu namjenski građena za muzej od doba izgradnje Umjetničkog paviljona (1898. godine) poražavajuća je za cijelo naše društvo. No svaka nova izložba u MSU, koji Pintarić uspješno vodi,  jasno dokazuje koliko nam je ta “zgrada” bila potrebna. 

Zrinka Cvitešić

Glumica. U domovini je glumačka zvijezda već 20 godina, no nakon primitka nagrade Shooting Stars njena pozornica postao je svijet. Postala je prva hrvatska glumica koja se proslavila na londonskom West Endu, a za ulogu u mjuziklu “Once” dobila je i nagradu Broadway World UK za najbolju glavnu glumicu u novom mjuziklu. Za istu je ulogu dobila i nagradu Olivier koja se naziva i “kazališnim Oscarom”. Uslijedio je angažman u filmu “Lost in London”, redateljskog prvijenca Woodyja Harrelsona, u kojem glumi uz Owena Wilsona te Willieja Nelsona.. U njenoj matičnoj kazališnoj kući, HNK Zagreb, trenutačno je gledamo u predstavama “Mačka na vrućem limenom krovu” i “Tko pjeva zlo ne misli”.

Nina Violić 

Glumica. Podjednako obožavana zbog svojih fenomenalnih dramskih preobrazbi, britkog i ciničnog jezika, pomaknutog smisla za humor i “otkačene” osobnosti, Nina Violić jedna je od najprepoznatljivijih protagonistica naše kulture. Kao prvakinju drame HNK (kamo je “prebjegla” iz ZKM-a) prepoznat će je i oni koji rijetko idu u kazalište, a odnedavno se pokazuje i kao vrsna redateljica dokumentarnih, eksperimentalnih i kratkih filmova.

Ankica Mamić

Vlasnica agencije za odnose s javnošću IMC. Osim što njena agencija ima broje moćne klijente, Ankica Mamić često istupa u medijima kao komentatorica političkih događaja i procesa pa utječe i na javno mnijenje. 

Ksenija Marinković

Glumica. Malo je glumica koje su jednako prirodne na filmu i u kazalištu, ali Ksenija Marinković svakako je jedna od njih. Gotovo nezaobilazna u svakoj ozbiljnijoj filmskoj produkciji, ova prvakinja Drame HNK Zagreb rado će se odazvati i pozivima da sudjeluje u studentskim projektima, pokazujući da su prave dive velike upravo u svojoj skromnosti.

Snježana Abramović Milković

Ravnateljica ZKM-a. Kada je dolazila na čelo Zagrebačkog kazališta mladih, došla je u kazalište u punom naletu i svi su rekli “Sada će ga koreografkinja upropastiti”. Danas su iza nje sezone u kojima se upravo ZKM može podičiti predstavama koje ubiru sve moguće nagrade, a ona je uz to i znatno pomladila glumački ansambl te u tim promjenama zadržala neponovljiv ZKM-ovski duh zajedništva, kreative i slobode. 

Snježana Tribuson

Redateljica. Zahvaljujući hitu “Tri muškarca Melite Žganjer” krajem devedesetih postala je jedna od prvih domaćih redateljica za koju su znali i prosječni gledatelji, kojima se svojim filmovima najčešće i obraća. Zajedno sa svojim bratom Goranom Tribusonom autorica je i jednog od najuspješnijih domaćih sitcoma “Odmori se, zaslužio si”, a kao profesorica režije na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti odgaja nove autorske generacije.

Dora Ruždjak Podolski

Intendantica Dubrovačkih ljetnih igara. Jedna od naših najsvestranijih autorica podjednako je vješta u opernim i dramskim režijama, pa predaje i na Muzičkoj akademiji i na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. S kolegicom Frankom Perković pomogla je nebrojenim mladima, čije su prve predstave zajedno mentorirale i producirale. Uspješno vodi središnji nacionalni festival na kojem je ranije bila ravnateljica dramskog programa.

Ivana Bodrožić

Književnica. Iako scensku adaptaciju njenog hit romana “Hotel Zagorje” nismo pogledali na sceni zagrebačke Gavelle, Ivana Bodrožić objavila je zbirku poezije inspiriranu džezom, a angažirala se i na organizaciji Zagreb Book Festivala koji promovira literaturu i čitanje, ali i druge vrste umjetnosti.

Julijana Matanović

Književnica. Jedna je od rijetkih hrvatskih književnica čije se naklade u Hrvatskoj penju na više od deset tisuća primjeraka, a knjige dožive i nekoliko izdanja. Trenutačno piše knjigu o zagrebačkim danima Ive Andrića, a njeni tekstovi na društvenim mrežama iz dana u dan imaju sve više čitatelja. 

Ivana Šojat

Književnica. Da je napisala samo “Unterstadt” mogla se mirno, do kraja života, baškariti na lovorikama (i nagradama) tog romana i predstave koju je po njemu u HNK Osijek režirao Zlatko Sviben. No njoj to ne pada na pamet; uporno piše, prevodi, radi u kazalištu. O marljivosti svjedoče i dvije nagrade na natječaju Večernjeg lista za kratku priču “Ranko Marinković”; godine 2015. je pobijedila, a 2018. osvojila drugu nagradu. Čak se stigla baviti i politikom. Odnedavno je kolumnistica Večernjeg lista.

Slavenka Drakulić

Književnica. Nakon serije romana o poznatim ženama Slavenka Drakulić, jedna od najprevođenijih hrvatskih književnica, objavila je knjigu “Nevidljiva žena i druge priče”, a povremeno piše i novinske tekstove koji imaju velikog odjeka u javnosti, kako hrvatskoj tako i u stranoj. 

Tamara Obrovac

Glazbenica. Vodeća domaća kantautorica i džezistica koja nastupa na najuglednijim europskim festivalima nastavila je i suradnju s domaćim i stranim kazališnim kućama, a iz tog joj se opusa posebno izdvaja glazba za cjelovečernji balet “Apoksiomen”, s kojim je Balet zagrebačkog HNK-a nedavno na gostovanju u Belgiji pobrao lovorike. 

Ankica Jurić Tilić

Producentica. Jedna od najmoćnijih osoba hrvatskog filma, bez obzira na spol, zaslužna je za uspjehe Dalibora Matanića, Hane Jušić, Nevija Marasovića, Predraga Ličine... Njena produkcijska kuća Kinorama jedna je od najplodnijih tvornica domaćeg filma za mlađe generacije autora i gledatelja, uspješno proizvodi i TV serije, a filmovi im se prikazuju na najvećim svjetskim festivalima.