Ja sam John Ford i snimam vesterne, predstavio se na kratko na sastanku Ceha redatelja ranih 50-ih, kad se suprotstavio moćnom Cecilu B. De Milleu i ustao protiv “lova na vještice”, odnosno komunista, u vrijeme makartizma. O privatnom životu nije volio puno govoriti. “Istina o mom životu nije ničija prokleta stvar, samo moja”, rekao je. Kao redatelj osvojio je čak četiri Oscara (ukupno šest s dokumentarcima), najviše u povijesti, ali nijedan nagrađeni film nije bio vestern. Između 1931. i 1964. njegovi su filmovi zaradili 72 nominacije za Oscara.
John Ford
Još prije 40-ih zarađivao je dvostruko više od predsjednika SAD-a
Prošlo je pola stoljeća od smrti čovjeka kojega većina filmofila smatra najvećim filmskim redateljem u povijesti i kojima je ostavio brojne klasike poput “Tragača”, “Moje drage Clementine”, “Poštanske kočije”, “Kako je bila zelena moja dolina”... sveukupno oko 140 filmova
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
REVOLUCIJA U POGONIMA
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
VELIKI ZAOKRET
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
RENATA RAŠOVIĆ
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Marija Miloševska
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
TOMISLAV KRASNEC
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić