Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020. godine platila je danak pandemiji koronavirusa, ali neki veliki projekti sada su dostupni i izvan Rijeke. Jedan je od njih sjajna izložba "Nepoznati Klimt – ljubav, smrt, ekstaza" autorice Deborah Pustišek Antić, više kustosice Muzeja grada Rijeke, koju je riječka publika vidjela lani u travnju u Palači šećera, stigla je u Zagreb. Jedinstvena je to prilika da i zagrebačka publika vidi djela jednog od najvećih umjetnika svih vremena, slikara kojeg je Austrija pretvorila u nadasve prepoznatljiv umjetnički brend, baš kao što to Hrvatska tek treba učiniti s Vlahom Bukovcem.
Ova jedinstvena izložba publici približava rane radove Gustava Klimta, i to u najdoslovnijem značenju te riječi budući da se radi o slikama koje su izradili Gustav i Ernst Klimt te njihov suradnik i prijatelj Franz Matsch za svod riječkog HNK Ivana pl. Zajca. Te su slike prvi put pokazane javnosti 1885. godine kada su izložene u Muzeju za umjetnost i industriju u Beču. Tamo su prenesene izravno iz autorske radionice slikarske trojke, a nakon izložbe otputovale su direktno u Rijeku, gdje su postavljene na svod netom sagrađene kazališne zgrade. Riječka izložba 2021. bila je prva prilika da se te slike pogledaju izbliza nakon punih 136 godina jer za tu su prigodu skinute s 20 metara visine i temeljito restaurirane. Sada su u Klovićevim dvorima, a riječ je o ukupno devet slika: tri su rani radovi Gustava Klimta: "Sv. Cecilija", "Antonije i Kleopatra" te "Orfej i Euridika" (na slici), trima je autor njegov brat Ernst: "Alegorija kazališne umjetnosti", "Genij s trubljom" i "Genij s košarom cvijeća", a tri je naslikao Franz Matsch: "Alegorija ljubavne poezije", "Alegorija plesa" i "Alegorija komične opere".
Iz Klovićevih dvora, koji su ovu izložbu realizirali s Muzejom grada Rijeke, poručuju da je ovo jedinstvena prilika da se prouči rani, manje poznat dio Klimtova opusa, na slikama koje izgledaju kao da su jučer stigle iz majstorove radionice za što su zaslužni stručnjaci riječkog i zagrebačkog odjela Hrvatskog restauratorskog zavoda.