Veliki pisac dva eseja. Tako bi se najkraće moglo opisati Carla M. Cipollu, vrsnog talijanskog ekonomista i znanstvenika originalnog duha koji je u drugoj polovici 20. stoljeća predavao na američkom Sveučilištu Berkeley, napisao dvadesetak stručnih knjiga iz područja povijesti svjetske ekonomije, ali svjetski slavan postao je tek po dva duhovita eseja. Riječ je o esejima “Temeljni zakoni ljudske gluposti” i “Uloga začina, a ponaosob papra, u gospodarskom razvitku srednjeg vijeka”, koji nasmijavaju i izmiču granicama znanosti, ali i ozbiljno intrigiraju tezama o ljudskoj gluposti i o tome što to zapravo pokreće ekonomski razvitak. Cipolla je eseje izvorno napisao na engleskom, kopirao ih pa slao prijateljima s posvetom želeći ih iznenaditi neobičnim poklonom. I u tome je više nego uspio! Na engleskom su prvi put objavljeni 1976., na talijanskom tek 1988., a na hrvatsko izdanje morali smo pričekati sve do danas, kada ih je u prijevodu Ele Agotić s talijanskog i pod zajedničkim naslovom “Temeljni zakoni ljudske gluposti”, ovih dana uoči Interlibera, objavio Sandorf.
Glupa osoba koja raspolaže moći najveća je prijetnja, a čini se da glupima nikad dosad nije išlo tako dobro
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
To je idealan citat koji opisuje... MEDIJE