Kako razlikovati znanstveno utemeljenu informaciju od uvjerljivo predstavljene zablude? Kako književnost prenosi iskustva odrastanja u ratu i otvara razgovor među generacijama? Tim su se pitanjima bavila dva susreta održana u okviru Mjeseca hrvatske knjige i obilježavanja desete obljetnice Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati!” Hrvatskoga knjižničarskog društva.
U suradnji s Prirodoslovnom školom Vladimira Preloga u Zagrebu te Hrvatskom knjižnicom i čitaonicom Pleternica, Kampanja je povezala učenike, znanstvenike, književnika i čitatelje. Programi su pokazali koliko suradnja kulturnih i obrazovnih ustanova može pridonijeti približavanju znanja i književnosti različitim skupinama publike.
Znanstvenici i učenici o informacijama kojima vjerujemo
U knjižnici Prirodoslovne škole Vladimira Preloga 4. studenoga održana je znanstvena tribina „Kako razlikovati znanstvenu činjenicu od zablude?”. Sudjelovali su dr. sc. Martina Pavlek, dr. sc. Nikola Biliškov i dr. sc. Kristina Tomić Luketić. Razgovor je moderirao profesor Željko Krstanac, a teme su bile povezane s pitanjima s kojima se mladi susreću u svakodnevnom životu i digitalnom okruženju.
Umjetna inteligencija, društvene mreže, pseudoznanost, dodaci prehrani te utjecaj influencera i sponzoriranih sadržaja poslužili su kao polazišta za razmatranje vjerodostojnosti informacija. Naglasak je bio na postavljanju pitanja, provjeri izvora i razlikovanju tvrdnji potkrijepljenih dokazima od osobnih uvjerenja, promotivnih poruka i neutemeljenih zaključaka.
Povezujući fiziku, kemiju i biologiju, znanstvenici su učenicima približili istraživački proces, ulogu dokaza u oblikovanju zaključaka i postupke provjere znanstvenih tvrdnji. Kratka uvodna izlaganja, moderirani razgovor i pitanja učenika otvorili su prostor za raspravu o razlikovanju provjerenih spoznaja od zabluda i dezinformacija.
U skladu s ovogodišnjim sloganom Mjeseca hrvatske knjige „Od priča do otkrića”, naglašena je važnost kritičkog mišljenja, medijske pismenosti i razumijevanja pročitanoga pri provjeri informacija. Posebna pozornost posvećena je dostupnosti knjiga i znanja osobama s teškoćama čitanja i disleksijom. Znanstvena tema time je povezana s temeljnim nastojanjem Kampanje da svima omogući ravnopravno sudjelovanje u učenju i kulturnom životu.
Važan doprinos pripremi i suorganizaciji tribine dala je školska knjižničarka Ksenija Banović, uz suradnju nastavnika i ostalih djelatnika škole koji su sudionicima pružili srdačno i profesionalno domaćinstvo. Posebnu potporu programu dao je ravnatelj Zlatko Stić, koji se rado odaziva i podupire inicijative usmjerene na obrazovanje, poticanje čitanja i dostupnost znanja. Znanstvenici su svojim sudjelovanjem i spremnošću na razgovor s učenicima pridonijeli kvaliteti programa i približavanju znanstvenih tema mladima.
Listanje kupusa u Pleternici ususret sjećanju na Vukovar
Dan poslije, 5. studenoga, u Hrvatskoj knjižnici i čitaonici Pleternica gostovao je Igor Beleš, autor romana „Listanje kupusa”, nagrađenog Nagradom „Fran Galović” 2023. godine. Susret je organiziran u suradnji s Kampanjom „I ja želim čitati!”, u okviru knjižničnog projekta „Četvrt knjige”.
Susret je osmislila i organizirala Sandra Domijan Radujković, zamjenica voditeljice Kampanje, u suradnji s Hrvatskom knjižnicom i čitaonicom Pleternica kao suorganizatorom i domaćinom. U uvodnom obraćanju pozdravila je okupljene te predstavila rad Kampanje i aktivnosti kojima se obilježava deset godina njezina djelovanja. Istaknula je i njezino europsko prepoznavanje: u novom izvješću stručne skupine Otvorene metode koordinacije (OMK) Europske unije Kampanja je predstavljena kao jedan od europskih primjera najbolje knjižnične prakse u poticanju društvene kohezije i izgradnje zajednica. Pritom je naglasila važnost suradnje knjižnica, obrazovnih ustanova i autora u osiguravanju dostupnosti knjige i čitanja osobama s teškoćama čitanja i disleksijom.
Ravnatelj knjižnice Josip Šebalj povezao je gostovanje i temu romana s održavanjem susreta u Slavoniji, ususret danima sjećanja na Vukovar, njegove žrtve i hrvatske branitelje. Razgovor o knjizi tako je otvorio pitanja ratnog iskustva, osobnog i zajedničkog pamćenja te njegova prenošenja novim naraštajima.
„Listanje kupusa” prati pet jedanaestogodišnjaka u Borovu naselju 1991. godine. Okupljeni u An družinu, pokušavaju otkriti zašto iz njihovih školskih klupa i susjedstva nestaju prijatelji i poznate obitelji. Njihov svijet igre, stripova, glazbe i prvih ljubavi postupno zahvaćaju strah i podjele odraslih. Dječja perspektiva daje romanu posebnu snagu jer rat približava kroz promjene u svakodnevici i odnosima koje djeca nastoje razumjeti.
Publika je tijekom susreta upoznala autorov književni put te čula više o nastanku romana i njegovoj inspiraciji. Beleš, rođen 1978. godine u Vukovaru, danas živi i radi u Rijeci. Prvi roman, „Svitanje na zapadu”, objavio je 2012. godine, a kratke priče objavljivao je u književnim časopisima i na portalima. Jedan je od pokretača i urednika magazina „Književnost uživo” te član riječke književne skupine Ri Lit.
Razgovor o njegovu pisanju obuhvatio je i ulogu književnosti u očuvanju sjećanja. Nakon službenog dijela nastavljeno je druženje s autorom, uz razmjenu čitateljskih dojmova i osobnih iskustava.
Projekt „Četvrt knjige”, kojim pleternička knjižnica povezuje književnost i lokalnu zajednicu, provodi se uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te partnerstvo Turističke zajednice Grada Pleternice.
U pripremi i suorganizaciji književnog susreta sudjelovala je knjižničarka Martina Pulpan, čija su susretljivost i spremnost na suradnju pridonijele uspješnoj provedbi programa. Ravnatelj i ostali djelatnici knjižnice osigurali su toplu dobrodošlicu i ugodno okruženje za susret autora s publikom, potvrđujući važnost knjižnice kao mjesta okupljanja i kulturnog života lokalne zajednice.
Obljetnica u znaku suradnje i dostupnosti čitanja
Oba su događanja dio obljetničkog programa Kampanje „I ja želim čitati!”, pokrenute 2016. godine radi informiranja i educiranja javnosti te zagovaranja prava osoba s teškoćama čitanja i disleksijom. U središtu njezina djelovanja nalazi se ravnopravan pristup knjizi, informacijama i obrazovanju.
Suradnja Kampanje sa školom i knjižnicom omogućila je provedbu sadržajno povezanih programa za različite skupine publike. Doprinos domaćina, znanstvenika i književnika pokazuje kako se zajedničkom pripremom mogu oblikovati susreti koji potiču razumijevanje pročitanoga, samostalno prosuđivanje i razmjenu iskustava.
Deseta obljetnica Kampanje tako se obilježava među učenicima i čitateljima, u školama i knjižnicama, kroz programe koji potiču sudjelovanje i uvažavaju različite čitateljske potrebe.