Kratice koje život znače

Rijetko bi se danas moglo pronaći prosječnog poznavatelja automobila koji ne zna što označava kratica ABS. Sustav protiv blokiranja kotača (njem. anti-blokier-system) danas je najpoznatiji sigurnosni alat u automobilima koji je postao obvezan u serijskoj opremi i najjeftinijih vozila. A znate li što znače ESP, EDS, ASR, BAS, TCS, STC, ESC, DSA i druge kratice sigurnosnih sustava koje na popisu opreme automobila izgledaju kao šifre neke tajne službe? Svakim ih je danom sve više, a samo nabrajanje zauzelo bi većinu ovih stupaca.

Polako, ali sigurno - baš kao što se prije 15-ak godina u standardnu opremu probijao ABS - danas to čini ESP, elektronski program stabilnosti (eng. electronic stability program). Program, baš u suradnji s ABS-om, kočenjem pojedinim kotačima u kritičnoj situaciji kada dođe do proklizavanja automobila sprečava zanošenje i ispravlja putanju već zanesenog vozila. ESP će nesumnjivo vrlo brzo postati obvezan sigurnosni element svih automobila, ali upravo taj sustav može poslužiti kao primjer zbrke koju čine proizvođači automobila.

U Americi, Japanu, a ponegdje i u Europi, naziva se ESC (eng. electronic stability control), pa su nerijetko kupci zbunjeni. To je stoga što različiti proizvođači automobila razvijaju iste ili slične sustave, a daju im različita imena, pa su i kratice drugačije. Kanada je, primjerice, prije dvije godine - kako bi pojednostavila kupcima snalaženje - propisala obvezni naziv ESC za sve trgovce automobila koji djeluju u njihovoj zemlji.

Elektronski sustav za sprečavanje pogonskog proklizavanja kod tri se premium njemačka proizvođača zove drugačije. Mercedes koristi TCS (eng. traction control system), ASR (njem. antriebs schlupf regelung) je Audijev sustav, a BMW je razvio ASC+T (eng. automatic stability control+traction). Kod Toyote i Lexusa isti se sustav naziva kraticom E-TRC.

Elektronike je u novim automobilima sve više, pa inflacija troslovnih sigurnosnih kratica nedvojbeno neće prestati.