Kormorani, mlaka i šaš

U novinama sam naletio na priču o čovjeku koji ima ribnjak i o kormoranima koji imaju isti ribnjak. Čovjek živi od prodaje ribe iz svog ribnjaka, a i kormorani žive od onoga što uhvate u tom ribnjaku. Čovjek bi kormorane rado otjerao jer mu žderu ribu i tako čine štetu, ali ne smije jer su ptice zakonom zaštićene.

Zaštitu kormorana propisala je država, pa ona odgovara i za štete što ih čovjeku nanose zaštićene ptice. I vlasnik se ribnjaka obratio državi sa zahtjevom da mu nadoknadi štetu za ribu koju su odnijeli kormorani. Država se oglušila, pa ju je vlasnik tužio sudu. I dobio parnicu.

Kormorani su se, međutim, i dalje hranili u čovjekovu ribnjaku, pa je njihova zaštitnica Država opet dospjela na sud. I opet je čovjeku morala isplatiti milijune.

Dosuđeni milijuni nekoliko su puta premašivali redoviti čovjekov prihod od prodane ribe iz ribnjaka, pa se on posve okrenuo unosnom parničenju s državom. I dosad je uspio zaraditi 56 milijuna konvertibilnih kuna.

Da bi posao s državom išao što bolje, čovjek je angažirao i vrhunskog sudskog vještaka, sveučilišnog profesora iz Zagrebu, eksperta za ribu i kormorane. Taj mu je profesor izračunao da svaki kormoran iz njegova ribnjaka dnevno odnese 20 dag ribe. Kako? Lijepo, odgovorio je profesor kad ga se na posljednjem izgubljenom ročištu to napokon usudila upitati zastupnica državnog odvjetništva: "Angažirali smo ribare na kolonijama kormorana, koji su pratili njihovo dolijetanje i odlijetanje. Kada su ptice kod svojih legla opazile ljude, od stresa su počele povraćati ribu. Ta se riba potom skupljala i vagala."

Ribnjak se zove Crna mlaka, a mogao bi se zvati i Moderna Hrvatska, jer na način Crne mlake posluje i dobar dio hrvatskog gospodarstva. Kad kome slabo krene, okrivi kormorane i račun pošalje državi! Ako se država usudi pisnuti, odmah joj se začepe usta nalazom vještaka koji po vodi skuplja i važe povraćenu ribu.

Govorim o kormoranima, a mislim na svakojake izlike kojima se opravdavaju podbačaji u proizvodnji. Brodogradnju pustoše kormorani tečajnih razlika, poskupljenja čelika, konkurencije jeftinih azijskih brodograditelja..., nad poljoprivredom su se nadvili kormorani suša i poplava, viška svinja, manjka junadi..., željeznicu uništavaju kormoranske stare lokomotive, rasklimane pruge, prekobrojni željezničari..., tekstilnu industriju ugrožavaju kormorani Kinezi, naftna branša ne može izaći na kraj s kormoranima cijena, turizam proždire prekratka sezona...

Uglavnom, kormorani sve požderaše! A ti, Državo (hrvatski građanine), plaćaj! I čuvaj svoje žderonje, mlaku i šaš!