Još se čekaju Orbanove ‘ćuške’ ultradesnici

Može li Viktor Orban kontrolirati ekstremnu desnicu u Mađarskoj? Još ujesen 2006. mađarski je premijer kao tadašnji šef oporbe izjavio da će marševe desničarskih ekstremista zaustaviti sa samo “nekoliko ćuški”. Te su jeseni političku scenu potresale demonstracije Orbanove konzervativne stranke Fidesz, koja je zajedno s radikalnim Jobbikom (Stranka za bolju Mađarsku) nastojala srušiti socijalističku vladu tadašnjeg premijera Ferencza Gyurcsanyja. Međutim, danas Fidesz već godinu dana ima dvotrećinsku većinu u parlamentu. Gabor Vona, šef Jobbika i donedavno Orbanov štićenik, koji je dobio čak 18 posto glasova, nije ušao u vladajuću koaliciju nego nastoji zaraditi bodove na sve ekstremnijim nacionalističkim stavovima. Najavljene “ćuške” još se čekaju.

Doduše, premijeru je uspjelo zabraniti Jobbikovu Mađarsku gardu, ali je iz nje izraslo već nekoliko novih ekstremističkih “borbenih” skupina, od koji je Vederö (Zaštita) možda najradikalnija. Njezini članovi marširaju i održavaju vježbe u gađanju. S druge strane, Mađarska već više od četiri mjeseca predsjeda Europskom unijom i pod pojačanim je povećalom europskih država. Osobito europska ljevica, liberali i “zeleni” ne posustaju u oštroj kritici vlade u Budimpešti. Kako opravdati činjenicu da u jednoj zemlji Europske unije ekstremna desnica ima više od 10.000 ljudi pod oružjem? To je već kritizirao i tajnik UN-a Ban Ki-moon. Što to iritira Europu kod Orbana? Prije svega tekst novog Ustava. Tu se na prvom mjestu spominje kruna sv. Stjepana kao temelj mađarske državnosti. Dalje, dok je u Europi, nakon snažnog sučeljavanja između ljevice i desnice, iz svih dokumenata izbačen Bog, Orbanov ustav koji će stupiti na snagu prvog dana 2012. godine poziva se na njega na prvom mjestu. Mađarska je time bacila rukavicu izazova cijelom šezdesetosmaškom ljevičarskom establišmentu, koji još dominira Unijom. Orban ima dvotrećinsku većinu u parlamentu i nije isključeno da bi upravo u Mađarskoj moglo doći do reprize sukoba između ljevice i desnice o ulozi kršćanstva u europskoj povijesti. Od takvih diskusija Bruxelles zazire. Između Europske unije i Mađarske u ovom se trenutku vodi pravi “rat kultura”. Mađarska je desnica po mnogočemu specifična u Europi. Naime, dok Bruxelles političke izbore tumači kao normalnu smjenu vlasti između ljevice i desnice, mađarska desnica sebe vidi kao isključivog čuvara nacionalnih interesa.

Kada je 2002. nacionalno-konzervativni Fidesz izgubio izbore, novinari su pitali Viktora Orbana hoće li on sada biti dobra oporba, na što je on začuđeno odgovorio protupitanjem: “Kakva oporba? Narod ne može biti u oporbi!”

To snažno podsjeća na političko ozračje u Weimarskoj Republici u Njemačkoj između dva rata. Međutim, tadašnje njemačko društvo bilo je još arhaično i zaraženo dolazećim nacionalsocijalizmom. Mađarska je danas društvo znanja i moderne demokracije.

Upravo zbog toga nastaju podjele u tamošnjem društvu.